NAGRADE

ODLUKA ŽIRIJA 24. studenog 2007.g.
DOBITNICI NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA ZA 2007.g.

NAGRADE SE DODJELJUJU U SLIJEDEĆIM KATEGORIJAMA:

Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI

Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA

• "Brak iz računa" Antona Pavloviča Čehova u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;

Za najbolje redateljsko ostvarenje - DRAMA

• Dražen Ferenčina za režiju predstave "Brak iz računa" Antona Pavloviča Čehova i izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;

  Dražen Ferenčina

Za najbolja umjetnička ostvarenja - DRAMA

Glavna ženska uloga

• Bojana Gregorić-Vejzović za ulogu Fedre u predstavi "Fedra" Jeana Racinea u režiji Marca Sciaccaluga i izvedbi Dramskog ansambla 53. splitskog ljeta;

Glavna muška uloga

• Rakan Rushaidat za ulogu Gospodina Lojtrice u predstavi "Smisao života gospodina Lojtrice" Saše Anočića u režiji Saše Anočića i izvedbi Kazališta KNAP Kulturnog centra Peščenica iz Zagreba;

Sporedna ženska uloga

• Livio Badurina za ulogu Laure u predstavi "Dundo Maroje" Marina Držića u režiji Ozrena Prohića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

Sporedna muška uloga

• Marinko Prga za ulogu Carlosa Homenidesa de Histangua u predstavi "Buba u uhu" Georgesa Feydeaua u režiji Stevena Kenta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - DRAMA

Ženska uloga

• Lana Gojak za ulogu Nere u predstavi "Zabranjeno za mlađe od 16" Kriste Šagora u režiji Ivice Šimića i izvedbi Kazališta Mala scena iz Zagreba;

Muška uloga

• Amar Bukvić za ulogu u predstavi "Kako misliš mene nema?!" autorskog projekta Ivice Boban, Amara Bukvića, Filipa Juričića i Olje Lozice u režiji Ivice Boban i izvedbi Teatra Exit iz Zagreba;

Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mladež - DRAMA

• "Baltazar ili potraga za čudesnom kapljicom" Ane Tonković-Dolenčić u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;

Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mladež - DRAMA

Ženska uloga

• Doris Šarić-Kukuljica za ulogu Blanke u predstavi "Baltazar ili potraga za čudesnom kapljicom" Ane Tonković-Dolenčić u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih.

Muška uloga

• Dean Krivačić za ulogu Ludviga Palfija u predstavi "Blizanke" Ericha Kästnera u režiji Olivera Frljića i izvedbi Dječjeg kazališta Dubrava iz Zagreba;

Za najbolja glumačka ostvarenja u radio drami

• Drago Meštrović za monodramsku ulogu u emisiji Fantastika u radio-drami: "Jazbina" Franza Kafke u režiji Ranke Mesarić;

Najbolja redateljska ostvarenja u TV drami

• Dražen Žarković i Pavo Marinković za režiju TV filma "Trešeta".

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju – DRAMA, OPERA ILI BALET

SCENOGRAFIJA

1. Damir Zlatar Frey u operi "Tosca" Giacoma Puccinija u režiji Damira Zlatara Freya i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.

KOSTIMOGRAFIJA

• 2. Doris Kristić u dramskoj predstavi "Sluga dvaju gospodara" Carla Goldonija u režiji Nine Kleflin i izvedbi Zagrebačkog gadskog kazališta Komedija;

Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA

Za najbolju predstavu u cjelini – OPERA

• "Razgovori Karmelićanki" Francisa Poulenca u režiji Krešimira Dolenčića, pod dirigentskim vodstvom Michaela Helmratha i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za najbolje redateljsko ili dirigentsko ostvarenje – OPERA

• Ivan Repušić dirigent opere "La Bohème" u režiji Dore Ruždjak-Podolski i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split.

Za najbolja umjetnička ostvarenja – OPERA

Ženska uloga

• Valentina Fijačko za ulogu Mimi u operi "La Bohème" Giacoma Puccinija u režiji Dore Ruždjak-Podolski i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split, i za ulogu Zerline u operi "Don Giovanni" Wolfganga Amadeusa Mozarta u režiji Oliviera Tambosija i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

Muška uloga

• Luciano Batinić za ulogu Leporella u operi "Don Giovanni" Wolfganga Amadeusa Mozarta u režiji Attile Vidnyánszkog i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu na 52-om splitskom ljetu;

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina – OPERA

Ženska ili muška uloga

• Marija Kuhar-Šoša za ulogu Sestre Costance od sv. Dionizija u operi "Razgovori Karmelićanki" Francisa Poulenca u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

Za najbolju predstavu u cjelini - BALET

• "Trnoružica" Dereka Deanea u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za najbolje koreografsko stvarenje - BALET

• Ansambl Baleta Hrvatskog narodnog kazališta Split za koreografiju baleta"Magnum" ;

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

Ženska uloga

• Edina Pličanić za ulogu Aurore u predstavi "Trnoružica" Dereka Deanea u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

Muška uloga

• Ronald Savković za ulogu Albrechta u predstavi "Giselle" Iraide Lukašove u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina – BALET

Ženska ili muška uloga:

• Pavla Mikolavčić za ulogu Swanilde u predstavi "Coppelia na Montmartreu" Yurija Vamosa u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

BORIS BUZANČIĆ – Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA

Žiri za dramu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dramskom umjetniku - glumcu gospodinu Borisu Buzančiću.

Dramski umjetnik Boris Buzančić svojim je udjelom snažno obilježio hrvatsko glumište druge polovice XX. stoljeća. Pripada naraštaju koji je stvorio našu modernu glumu, a kazališna ga prosudba drži vrhunskim glumcem urbanoga izričaja. Na početku svoga puta s kazalištem iz rodnoga Bjelovara otputio se na netom otvorenu Akademiju za kazališnu umjetnost i upisao se s prvim naraštajem studenta 1950. godine. Učitelj, slavni dr. Branko Gavella, pozvao ga je 1954. u svoje uprizorenje Krležine drame U logoru i zadržao ga na pozornici teatra koji je netom utemeljio, Zagrebačkoga dramskog kazališta. Pola stoljeća poslije, Buzančić će reći: Temeljni pristup dr. Gavelle bio je napraviti dobru predstavu. To je čitava mudrost. Takvom sam cilju i osobno težio u svakoj ulozi. Možda zvuči prejednostavno, ali ima li u glumištu većega postignuća od dobre predstave u kojoj gledatelji uživaju? Zavirujući u prosudbe i prisjećajući se, čini nam se da je Buzančić cijeli svoj glumački vijek gradio i sudjelovao samo u dobrim predstavama. Zahvaljujući često snazi i kakvoći vlastita uloga. Njegov prinosi «zlatnome dobu» današnjega Dramskoga kazališta Gavella pokazuju zaista strjelovit i blistav uspon. Gradio je složene i zahtjevne dramske likove kao što su Brick u Mački na vrućem limenom krovu, Osvalda u Ibsenovim Sablastima, Willieja u O´Neillovom I ledar dođe, Hamleta... Svaki put sve darovitije, cjelovitije, odmjerenije. Postao je omiljenim izborom redatelja i gledatelja. Vjerovali su mu, njegovoj zauzetosti i punoći gradbe lika. G. 1966. zasićen pozornicom u Frankopanskoj, odlazi malo južnije u Fellner-Helmerovo zdanje i na pozornici Hrvatskoga narodnog kazališta doseže svoju životnu i glumačku zrelost. Lenny u Pinterovom Povratku, Hipolit u Racineovoj Fedri, Oliver u Krležinoj Ledi, Trigorin u Čehovljevu Galebu, Ugo u Marinkovićevom i Spaićevom Kiklopu, Olaf u Krležinom i Parovom Banketu u Blitvi, Orasat u Vojnovićevoj Trilogiji i brojnim drugim složenim i teškim ulogama. Pridobio ga je zarana i izazovni Teatar &TD. gdje je bio Pjevač u Šoljanovoj Dioklecijanovoj palači, ali i Vitez u tužnoj komediji Romanca o tri ljubavi istoga pisca. Ni Dubrovačke ljetne igre nisu mogle bez njega. Ali najviše je gledateljske popularnosti jamačno zadobio u uspješnicama Teatra u gostima u kojima je nastupio gotovo tisuću puta, odakle se 2000. godine i povukao iz kazališnog života. I u kojima je još jednom potvrdio da je glumac izvan obrazaca i navada, naime podjednako sjajan i kao tragičar i kao komičar.

Izvan pozornice, rano ga je zavolio film, potom i televizija. Prvi je put stao pred kameru u Marjanovićevom Ciguli Miguli još u studentskim danima 1952. i otad snimio dvadesetak filmova. Oni koji ga nikada nisu vidjeli na sceni zavoljeli su ga u televizijskoj ulozi gradonačelnika Splita u Smojinoj nizanki Velo misto. Voljeli su ga i Zagrepčani kojima je nazbilj bio prvim gradonačelnikom u samostalnoj i demokratskoj Hrvatskoj.

Boris Buzančić stvorio je zadivljujuću galeriju dramskih osoba podarujući svakoj od njih snažan otisak svoje osobnosti, istom nakon toga i glumačku vještinu i iskustvo. Stvorio je vlastiti glumački slog modernog izričaja, spregu duhovne upitanosti o razlozima postupaka svojih likova i stanovite tjelesne lakoće i opuštenosti u gradbi dramske osobe. Bio je uzorit glumac za uloge uznemirenih sumnjala i društvenih buntovnika, izgledom i ponašanjem predodređen za ljude s asfalta i mravinjaka velegradova. Petar Brečić zapisao je o njemu i ovo: Nigdje ni u jednoj ulozi nije bio samozatajan, niti skriven, niti izgubljen u ulozi, nego se čuvao na svojem mjestu, kao Buzančić, kao subjekt koji, istina, glumi, ali i kaže: ovo ja glumim. Samovjesna osobnost i zaigran histrion. Boris Buzančić, glumac koji je označio pola stoljeća vrhunaca hrvatskoga glumišta.

MILANA BROŠ - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje- PLES

Žiri za ples dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje plesnoj umjetnici gospođi Milani Broš.

Milana Broš, koreografkinja i pedagoginja, rođena je 15. svibnja 1930 u Zagrebu. Učenica Mie Čorak Slavenske, Olge Orlove i Margarite Froman; usavršavala se u Sieni (A. i C. Sacharoff) i Parizu. Kao 15-godišnja djevojka Milana Broš je angažirana u HNK u Zagrebu, no na kazališnim ceduljama je nalazimo kao Milanu Maj, (jer otac nije htio da se njegovo prezime miješa s Teater Ksindlom). Kako s vremenom izrasta u djevojku previsoku za kriterije klasičnog baleta, nastavlja plesati u folklornom ansamblu Joža Vlahović, budućem Ladu u poznatoj "visokoj" postavi Vrlike i Linđu Ljevakovića, te u Maletičkinoj Šiptarsoj suiti.

Diplomirala povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Već kao mlada plesna pedagoginja i koreografkinja u Zagrebačkom pionirskom kazalištu ima svoja specifična plesno-scenska rješenja koja privlače i publiku i kritiku i rezultiraju zapaženim gostovanjima u Sloveniji, Njemačkoj, Poljskoj i Italiji. Jednako uspješno radi u funkcionalnoj muzičkoj školi, te kao voditelj studentskih plesnih radionica u Studentskom kulturnom centru.

Osnivač je i umjetnički voditelj Eksperimentalne grupe slobodnog plesa (1962.) koja se uskoro osamostaljuje kao Komorni ansambl slobodnog plesa (KASP). Tijekom 25 godina djelovanja KASP-a odlikuje je stalno traženje novih oblika plesnog izraza, insistiranje na autonomnosti pokreta i konceptualizam što će rezultirati plesnim kazalištem. Dobitnica je prestižnih međunarodnih koreografskih priznanja i nagrada (Pariz 1968, Ljubljana 1972, Palermo 1976...). Značajnije koreografije: Pjev mladića u gorućoj peći (Stockhausen), Ionizacija, Integrali (Varese), Pisaće mašine + jazz (izbor Vodeničar), Bajka (Detoni), Pas de cinq (Kagel), Enantodromija, ...Am 29 November 1780 (Moran), Opera-serija (metronom), Minimal mooving (Reinchardt), King Arthur (Purcell), Zid (Art of noice).

Žiri za DRAMU :

Dubravko Jelačić Bužimski - predsjednik

Članovi – Ljubomir Kapor, Elizabeta Kukić, Zoran Mužić, Tomislav Rališ

Žiri za OPERU:

Jagoda Martinčević - predsjednica

Članovi – dr.sci. Miljenko Grgić, Maja Stanetti

Žiri za BALET:

Mr.sci. Naima Balić - predsjednica

Članovi – Tanja Cvitanović, Svebor Sečak

Maja Đurinović – predsjednica

Članovi – Pravdan Devlahović, Ksenija Zec

Sa svim žirijima radila je tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika gđa. Marija Filipović.

NOMINACIJE PREDSTAVA I IZUZETNIH UMJETNIČKIH OSTVARENJA ZA NAGRADU HRVATSKOG GLUMIŠTA 2007. g.

NAGRADE SE DODJELJUJU U SLIJEDEĆIM KATEGORIJAMA:

Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI

Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA

Nominirani:

1. "Brak iz računa" Antona Pavloviča Čehova u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;

2. "Hedda Gabler" Henrika Ibsena u režiji Ivice Kunčevića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;

3. "Smisao života gospodina Lojtrice" Saše Anočića u režiji Saše Anočića i izvedbi Kazališta KNAP Kulturnog centra Peščenica iz Zagreba.

Za najbolje redateljsko ostvarenje - DRAMA

Nominirani:

1. Saša Anočić za režiju predstave "Smisao života gospodina Lojtrice" Saše Anočića i izvedbi Kazališta KNAP Kulturnog centra Peščenica iz Zagreba;

2. Dražen Ferenčina za režiju predstave "Brak iz računa" Antona Pavloviča Čehova i izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;

3. Ivica Kunčević ze režiju predstave "Hedda Gabler" Henrika Ibsena i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - DRAMA

Glavna ženska uloga

Nominirane:

1. Tatjana Bertok-Zupković za ulogu Prcmilke Gmižić u predstavi "Iz Kabula s ljubavlju" Dubravka Matakovića u režiji Stojana Matavulja i izvedbi Gradskog kazališta "Joza Ivakić" iz Vinkovaca;

2. Bojana Gregorić-Vejzović za ulogu Fedre u predstavi "Fedra" Jeana Racinea u režiji Marca Sciaccaluga i izvedbi Dramskog ansambla 53. splitskog ljeta;

3. Nela Kocsis za ulogu Sanele u predstavi "Zagrebački orkestar" J. Anouilha u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Glumačke družine Histrion iz Zagreba i za

ulogu Hedde u predstavi "Hedda Gabler" Henrika Ibsena u režiji Ivice

Kunčevića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.

Glavna muška uloga

Nominirani:

1. Vlatko Dulić za ulogu Njuhina u predstavi "Brak iz računa" Antona Pavloviča Čehova u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;

2. Rakan Rushaidat za ulogu Gospodina Lojtrice u predstavi "Smisao života gospodina Lojtrice" Saše Anočića u režiji Saše Anočića i izvedbi Kazališta KNAP Kulturnog centra Peščenica iz Zagreba;

3. Zlatko Vitez za ulogu Falštofa u predstavi "Falštofijada" W. Shakespearea – Z. Viteza u režiji Zlatka Viteza i izvedbi Glumačke družine Histrion iz Zagreba.

Sporedna ženska uloga

Nominirani:

1. Livio Badurina za ulogu Laure u predstavi "Dundo Maroje" Marina Držića u režiji Ozrena Prohića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Ana Begić za ulogu Helene u predstavi "San ljetne noći" W. Shakespearea u režiji Dore Ruždjak-Podolski i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla 58. dubrovačkih ljetnih igara, u suradnji s Hrvaskim narodnim kazalištem u Zagrebu;

3. Nina Violić za ulogu u predstavi "Gospođice Rice, puno prije geopolitike bila je glazba" Olivera Frljića u režiji Olivera Frljića i izvedbi Teatra &TD iz Zagreba.

Sporedna muška uloga

Nominirani:

1. Velimir Čokljat za ulogu Suca Bracka u predstavi "Hedda Gabler" Henrika Ibsena u režiji Ivice Kunčevića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;

2. Damir Lončar za ulogu Pantalonea u predstavi "Sluga dvaju gospodara" Carla Goldonija u režiji Nine Kleflin i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;

3. Marinko Prga za ulogu Carlosa Homenidesa de Histangua u predstavi "Buba u uhu" Georgesa Feydeaua u režiji Stevena Kenta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - DRAMA

Ženska uloga

Nominirane:

1. Csilla Baráth-Bastaić za ulogu Sanje u predstavi "Zabranjeno za mlađe od 16" Kriste Šagora u režiji Ivice Šimića i izvedbi Kazališta Mala scena iz Zagreba;

2. Lana Gojak za ulogu Nere u predstavi "Zabranjeno za mlađe od 16" Kriste Šagora u režiji Ivice Šimića i izvedbi Kazališta Mala scena iz Zagreba;

3. Dijana Vidušin za ulogu Mary u predstavi "Ćelava pjevačica" Eugena Ionesca u režiji Aleksandra Ogarjova i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.

Muška uloga

Nominirani:

1. Amar Bukvić za ulogu u predstavi "Kako misliš mene nema?!" autorskog projekta Ivice Boban, Amara Bukvića, Filipa Juričića i Olje Lozice u režiji Ivice Boban i izvedbi Teatra Exit iz Zagreba;

2. Jerko Marčić za ulogu Vratila u predstavi "San ljetne noći" W. Shakespearea u režiji Dore Ruždjak-Podolski i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla 58. dubrovačkih ljetnih igara, u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu;

3. Luka Petrušić za ulogu Petra u predstavi "Zabranjeno za mlađe od 16" Kriste Šagora u režiji Ivice Šimića i izvedbi Kazališta Mala scena iz Zagreba.

Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mladež - DRAMA

Nominirani:

1. "Baltazar ili potraga za čudesnom kapljicom" Ane Tonković-Dolenčić u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;

2. "Blizanke" Ericha Kästnera u režiji Olivera Frljića i izvedbi Dječjeg kazališta Dubrava iz Zagreba;

3. "Ronja, razbojnička kći" Astrid Lindgren u režiji Nine Kleflin i izvedbi Gradskog kazališta "Žar ptica" iz Zagreba.

Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mladež - DRAMA

Ženska uloga

Nominirane:

1. Areta Ćurković za ulogu Bube rotirke u predstavi "Velika velika zemlja Oz" po motivima "Čarobnjaka iz Oza" i "Čudesne zemlje Oz" L. Franka Bauma u režiji Zlatka Svibena u izvedbi Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku u koprodukciji s Osječkim ljetom kulture;

2. Maja Kovač za ulogu Ronje u predstavi "Ronja, razbojnička kći" Astrid Lindgren u režiji Nine Kleflin i izvedbi Gradskog kazališta "Žar ptica" iz Zagreba;

3. Doris Šarić-Kukuljica za ulogu Blanke u predstavi "Baltazar ili potraga za čudesnom kapljicom" Ane Tonković-Dolenčić u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih.

Muška uloga

Nominirani:

1. Dražen Čuček za ulogu Piksija u predstavi "Bum Tomica" Silvije Šesto-Stipančić u režiji Ladislava Vindakijevića i izvedbi Kazališta Mala scena iz Zagreba;

2. Dean Krivačić za ulogu Ludviga Palfija u predstavi "Blizanke" Ericha Kästnera u režiji Olivera Frljića i izvedbi Dječjeg kazališta Dubrava iz Zagreba;

3. Pjer Meničanin za uloge Todora, Alfreda i Nevidljivog Martina u predstavi

"Baltazar ili potraga za čudesnom kapljicom" Ane Tonković-Dolenčić u režiji

Krešimira Dolenčića i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih.

Za najbolja glumačka ostvarenja u radio drami

(dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)

Nominirani:

1. Franjo Dijak za ulogu D'ARTAGNAN u emisiji Radio igra za djecu :
   "Tri mušketira" Alexandra Dumasa u režiji Stephanie Jamnicky;

2. Drago Meštrović za monodramsku ulogu u emisiji Fantastika u radio-drami: "Jazbina" Franza Kafke u režiji Ranke Mesarić;

2. Sreten Mokrović za ulogu DEBELI u emisiji Radio-drama : "Onaj koji se sam govori" Ivana Vidića u režiji Jasne Mesarić.

Najbolja redateljska ostvarenja u TV drami

( dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)

Nominirani:

1. Dalibor Matanić za režiju TV filma "Volim te";

2. Lukas Nola za režiju TV filma "Ne pitaj kako";

3. Dražen Žarković i Pavo Marinković za režiju TV filma "Trešeta".

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju – DRAMA, OPERA ILI BALET

SCENOGRAFIJA

Nominirani:

1. Dinka Jeričević u baletu "Coppelia na Montmartreu" u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i u baletu "Cipollino" u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split;

2. Miljenko Sekulić u dramskoj predstavi "Brak iz računa" Antona Pavloviča Čehova u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;

3. Damir Zlatar Frey u operi "Tosca" Giacoma Puccinija u režiji Damira Zlatara Freya i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.

KOSTIMOGRAFIJA

Nominirani:

1. Dženisa Pecotić u baletu "Coppelia na Montmartreu" u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. 2. Doris Kristić u dramskoj predstavi "Sluga dvaju gospodara" Carla Goldonija u režiji Nine Kleflin i izvedbi Zagrebačkog gadskog kazališta Komedija;

3. 3. Ika Škomrlj i Elvira Ulip u dramskoj predstavi "Ronja, razbojnička kći" Astrid Lindgren u režiji Nine Kleflin i izvedbi Gradskog kazališta "Žar ptica" iz Zagreba

Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA

Za najbolju predstavu u cjelini – OPERA

Nominirani:

1. "La Bohème" Giacoma Puccinija u režiji Dore Ruždjak-Podolski, pod dirigentskim vodstvom Ivana Repušića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split;

2. "La Gioconda" Amilcara Ponchiellija u režiji Ozrena Prohića, pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

3. "Razgovori Karmelićanki" Francisa Poulenca u režiji Krešimira Dolenčića, pod dirigentskim vodstvom Michaela Helmratha i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za najbolje redateljsko ili dirigentsko ostvarenje – OPERA

Nominirani:

1. Ivo Lipanović dirigent opere "Krabuljni ples" Giuseppa Verdija u režiji Plamena Kartaloffa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Zagrebu;

2. Nada Matošević dirigentica opere "La Gioconda" Almicara Ponchiellija u režiji Ozrena Prohića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

3. Ivan Repušić dirigent opere "La Bohème" u režiji Dore Ruždjak-Podolski i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split.

Za najbolja umjetnička ostvarenja – OPERA

Ženska uloga

Nominirane:

1. Tamara Felbinger za ulogu Blanche u operi "Razgovori Karmelićanki" Francisa Poulenca u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Valentina Fijačko za ulogu Mimi u operi "La Bohème" Giacoma Puccinija u režiji Dore Ruždjak-Podolski i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split, i za ulogu Zerline u operi "Don Giovanni" Wolfganga Amadeusa Mozarta u režiji Oliviera Tambosija i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Dubravka Šeparović-Mušović za ulogu Majke Marie od Utjelovljenja u operi "Razgovori Karmelićanki" Francisa Poulenca u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Muška uloga

Nominirani:

1. Luciano Batinić za ulogu Leporella u operi "Don Giovanni" Wolfganga Amadeusa Mozarta u režiji Attile Vidnyánszkog i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu na 52-om splitskom ljetu;

2. Berislav Puškarić za ulogu Stanca u operi "Stanac" Jakova Gotovca u režiji Joška Juvančića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;

3. Zrinko Sočo za ulogu Don Ottavia u operi "Don Giovanni" Wolfganga Amadeusa Mozarta u režiji Oliviera Tambosija i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina – OPERA

Ženska ili muška uloga

Nominirani:

1. Marija Kuhar za ulogu Sestre Costance od sv. Dionizija u operi "Razgovori Karmelićanki" Francisa Poulenca u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;.

2. Ljubomir Puškarić za ulogu Silvia u operi "Pagliacci" Ruggiera Leoncavalla u režiji Plamena Kartaloffa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Vedrana Šimić za ulogu Madame Lidoine u operi "Razgovori Karmelićanki" Francisa Poulenca u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

Za najbolju predstavu u cjelini - BALET

Nominirani:

1. "Labuđe jezero" Dereka Deanea u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. "Romeo i Julija" Yurija Vamosa u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split;

3. "Trnoružica" Dereka Deanea u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za najbolje koreografsko stvarenje - BALET

Nominirani:

1. Ansambl Baleta Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka za koreografiju baleta "Tango" ;

2. Ansambl Baleta Hrvatskog narodnog kazališta Split za koreografiju baleta"Magnum" ;

3. Ljiljana Gvozdenović za koreografiju baleta "Maestro" u izvedbi Baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

Ženska uloga

Nominirane:

1. Milka Hribar Bartolović za ulogu Odette/Odilie u predstavi "Labuđe jezero" Dereka Deanea u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Edina Pličanić za ulogu Aurore u predstavi "Trnoružica" Dereka Deanea u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Albina Rahmatuljina za ulogu Odette/Odilie u predstavi "Labuđe jezero" Valentine Ganibalove u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split.

Muška uloga

Nominirani:

1. Ilir Kerni za ulogu Putnika u predstavi "Pjesme Ljubavi i Smrti" Milka Šparembleka u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Ronald Savković za ulogu Albrechta u predstavi "Giselle" Iraide Lukašove u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Lev Šapošnjikov za ulogu Sinjora Pomidora u predstavi "Cipollino" Henrika Majorova u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina – BALET

Ženska ili muška uloga:

Nominirani:

1. Pavla Mikolavčić za ulogu Swanilde u predstavi "Coppelia na Montmartreu" Yurija Vamosa u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Petra Vargović za ulogu Swanilde u predstavi "Coppelia na Montmartreu" Yurija Vamosa u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Iva Vitić za ulogu Gospođa u bijelom u predstavi "Pjesme Ljubavi i Smrti" Milka Šparembleka u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

BORIS BUZANČIĆ – Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA

Žiri za dramu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dramskom umjetniku - glumcu gospodinu Borisu Buzančiću.

Dramski umjetnik Boris Buzančić svojim je udjelom snažno obilježio hrvatsko glumište druge polovice XX. stoljeća. Pripada naraštaju koji je stvorio našu modernu glumu, a kazališna ga prosudba drži vrhunskim glumcem urbanoga izričaja. Na početku svoga puta s kazalištem iz rodnoga Bjelovara otputio se na netom otvorenu Akademiju za kazališnu umjetnost i upisao se s prvim naraštajem studenta 1950. godine. Učitelj, slavni dr. Branko Gavella, pozvao ga je 1954. u svoje uprizorenje Krležine drame U logoru i zadržao ga na pozornici teatra koji je netom utemeljio, Zagrebačkoga dramskog kazališta. Pola stoljeća poslije, Buzančić će reći: Temeljni pristup dr. Gavelle bio je napraviti dobru predstavu. To je čitava mudrost. Takvom sam cilju i osobno težio u svakoj ulozi. Možda zvuči prejednostavno, ali ima li u glumištu većega postignuća od dobre predstave u kojoj gledatelji uživaju? Zavirujući u prosudbe i prisjećajući se, čini nam se da je Buzančić cijeli svoj glumački vijek gradio i sudjelovao samo u dobrim predstavama. Zahvaljujući često snazi i kakvoći vlastita uloga. Njegov prinosi «zlatnome dobu» današnjega Dramskoga kazališta Gavella pokazuju zaista strjelovit i blistav uspon. Gradio je složene i zahtjevne dramske likove kao što su Brick u Mački na vrućem limenom krovu, Osvalda u Ibsenovim Sablastima, Willieja u O´Neillovom I ledar dođe, Hamleta... Svaki put sve darovitije, cjelovitije, odmjerenije. Postao je omiljenim izborom redatelja i gledatelja. Vjerovali su mu, njegovoj zauzetosti i punoći gradbe lika. G. 1966. zasićen pozornicom u Frankopanskoj, odlazi malo južnije u Fellner-Helmerovo zdanje i na pozornici Hrvatskoga narodnog kazališta doseže svoju životnu i glumačku zrelost. Lenny u Pinterovom Povratku, Hipolit u Racineovoj Fedri, Oliver u Krležinoj Ledi, Trigorin u Čehovljevu Galebu, Ugo u Marinkovićevom i Spaićevom Kiklopu, Olaf u Krležinom i Parovom Banketu u Blitvi, Orasat u Vojnovićevoj Trilogiji i brojnim drugim složenim i teškim ulogama. Pridobio ga je zarana i izazovni Teatar &TD. gdje je bio Pjevač u Šoljanovoj Dioklecijanovoj palači, ali i Vitez u tužnoj komediji Romanca o tri ljubavi istoga pisca. Ni Dubrovačke ljetne igre nisu mogle bez njega. Ali najviše je gledateljske popularnosti jamačno zadobio u uspješnicama Teatra u gostima u kojima je nastupio gotovo tisuću puta, odakle se 2000. godine i povukao iz kazališnog života. I u kojima je još jednom potvrdio da je glumac izvan obrazaca i navada, naime podjednako sjajan i kao tragičar i kao komičar.

Izvan pozornice, rano ga je zavolio film, potom i televizija. Prvi je put stao pred kameru u Marjanovićevom Ciguli Miguli još u studentskim danima 1952. i otad snimio dvadesetak filmova. Oni koji ga nikada nisu vidjeli na sceni zavoljeli su ga u televizijskoj ulozi gradonačelnika Splita u Smojinoj nizanki Velo misto. Voljeli su ga i Zagrepčani kojima je nazbilj bio prvim gradonačelnikom u samostalnoj i demokratskoj Hrvatskoj.

Boris Buzančić stvorio je zadivljujuću galeriju dramskih osoba podarujući svakoj od njih snažan otisak svoje osobnosti, istom nakon toga i glumačku vještinu i iskustvo. Stvorio je vlastiti glumački slog modernog izričaja, spregu duhovne upitanosti o razlozima postupaka svojih likova i stanovite tjelesne lakoće i opuštenosti u gradbi dramske osobe. Bio je uzorit glumac za uloge uznemirenih sumnjala i društvenih buntovnika, izgledom i ponašanjem predodređen za ljude s asfalta i mravinjaka velegradova. Petar Brečić zapisao je o njemu i ovo: Nigdje ni u jednoj ulozi nije bio samozatajan, niti skriven, niti izgubljen u ulozi, nego se čuvao na svojem mjestu, kao Buzančić, kao subjekt koji, istina, glumi, ali i kaže: ovo ja glumim. Samovjesna osobnost i zaigran histrion. Boris Buzančić, glumac koji je označio pola stoljeća vrhunaca hrvatskoga glumišta.

MILANA BROŠ - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje- PLES

Žiri za ples dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje plesnoj umjetnici gospođi Milani Broš.

Milana Broš, koreografkinja i pedagoginja, rođena je 15. svibnja 1930 u Zagrebu. Učenica Mie Čorak Slavenske, Olge Orlove i Margarite Froman; usavršavala se u Sieni (A. i C. Sacharoff) i Parizu. Kao 15-godišnja djevojka Milana Broš je angažirana u HNK u Zagrebu, no na kazališnim ceduljama je nalazimo kao Milanu Maj, (jer otac nije htio da se njegovo prezime miješa s Teater Ksindlom). Kako s vremenom izrasta u djevojku previsoku za kriterije klasičnog baleta, nastavlja plesati u folklornom ansamblu Joža Vlahović, budućem Ladu u poznatoj "visokoj" postavi Vrlike i Linđu Ljevakovića, te u Maletičkinoj Šiptarsoj suiti.

Diplomirala povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Već kao mlada plesna pedagoginja i koreografkinja u Zagrebačkom pionirskom kazalištu ima svoja specifična plesno-scenska rješenja koja privlače i publiku i kritiku i rezultiraju zapaženim gostovanjima u Sloveniji, Njemačkoj, Poljskoj i Italiji. Jednako uspješno radi u funkcionalnoj muzičkoj školi, te kao voditelj studentskih plesnih radionica u Studentskom kulturnom centru.

Osnivač je i umjetnički voditelj Eksperimentalne grupe slobodnog plesa (1962.) koja se uskoro osamostaljuje kao Komorni ansambl slobodnog plesa (KASP). Tijekom 25 godina djelovanja KASP-a odlikuje je stalno traženje novih oblika plesnog izraza, insistiranje na autonomnosti pokreta i konceptualizam što će rezultirati plesnim kazalištem. Dobitnica je prestižnih međunarodnih koreografskih priznanja i nagrada (Pariz 1968, Ljubljana 1972, Palermo 1976...). Značajnije koreografije: Pjev mladića u gorućoj peći (Stockhausen), Ionizacija, Integrali (Varese), Pisaće mašine + jazz (izbor Vodeničar), Bajka (Detoni), Pas de cinq (Kagel), Enantodromija, ...Am 29 November 1780 (Moran), Opera-serija (metronom), Minimal mooving (Reinchardt), King Arthur (Purcell), Zid (Art of noice).

Žiri za DRAMU :

Dubravko Jelačić Bužimski - predsjednik

Članovi – Ljubomir Kapor, Elizabeta Kukić, Zoran Mužić, Tomislav Rališ

Žiri za OPERU:

Jagoda Martinčević - predsjednica

Članovi – dr.sci. Miljenko Grgić, Maja Stanetti

Žiri za BALET:

Mr.sci. Naima Balić - predsjednica

Članovi – Tanja Cvitanović, Svebor Sečak

Žiri za PLES:

Maja Đurinović – predsjednica

Članovi – Pravdan Devlahović, Ksenija Zec

Sa svim žirijima radila je tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika gđa. Marija Filipović.







ODLUKA ŽIRIJA 24. studenog 2006.g. DOBITNICI NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA ZA 2006.g.

Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA

“Žaba” Dubravka Mihanovića, u režiji Franke Perković i izvedbi Teatra &TD iz Zagreba.

Za najbolje redateljsko ostvarenje - DRAMA

Rene Medvešek za režiju predstave “Vrata do” Renea Medvešeka, po motivima pripovijetke “Jedanaest uboda ljutnje” Svjetlana Lacka Vidulića, u izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;

Za najbolja umjetnička ostvarenja - DRAMA

Glavna ženska uloga

Andreja Blagojević za ulogu Agate u predstavi “Zločin na kozjem otoku” Uga Bettia, u režiji Damira Zlatara Freya i izvedbi Talijanske drame Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

Glavna muška uloga

Sreten Mokrović za ulogu Zeke u predstavi “Žaba” Dubravka Mihanovića, u režiji Franke Perković i izvedbi Teatra &TD iz Zagreba, i za ulogu Areteja u predstavi “Aretej” Miroslava Krleže, u režiji Zlatka Viteza i izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.

Sporedna ženska uloga

Vanja Ćirić za ulogu Dore Balogh u predstavi “Cigle svete Elizabete” Vida Baloga i Gorana Vrbanića, u režiji Damira Lončara i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;

Sporedna muška uloga

Božidar Boban za ulogu Gospodina Simića u predstavi “Skakavci” Biljane Srbljanović, u režiji Janusza Kice i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - DRAMA

Ženska uloga

Lana Barić za ulogu Klitemnestre u predstavi “Ifigenija” Lane Šarić, u režiji Ivice Šimića i izvedbi Kazališta Mala scena iz Zagreba;

Muška uloga

Živko Anočić, Marko Makovičić i Jerko Marčić za uloge u predstavi “SHAKEspeare na Exit”, u režiji Matka Raguža i izvedbi Teatra Exit iz Zagreba;

Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mladež

“Čarobna frula” W. A. Mozarta, u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Zagrebačkog kazališta lutaka ;

Za najbolja umjetnička ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mladež

Ženska uloga

Božena Delaš za ulogu Majke u predstavi “Šuma Striborova” Ivane Brlić- Mažuranić, u režiji Larya Zappie i izvedbi Gradskog kazališta lutaka Rijeka;

Muška uloga

Goran Koši za ulogu Dječaka psa / Andreasa u predstavi “Dug put kući” Charlesa Waya, u režiji Ivice Šimića i izvedbi Kazališta Virovitica;

Za najbolja redateljska ostvarenja u radio drami (dodjeljuje se bijenalno svake parne godine)

Stephanie Jamnicky za režiju radio-igre za djecu “Dječji kutić” Ljube Pauzina;

Za najbolja glumačka ostvarenja u TV drami ( dodjeljuje se bijenalno svake parne godine)

Ivo Gregurević za ulogu u TV seriji “Duga mračna noć” u režiji AntunA Vrdoljaka;

PERI KVRGIĆU dodjeljuje se nagrada za izuzetan doprinos kazališnoj umjetnosti, posebno za ulogu Gospodina Greena u predstavi “U posjetu kod gospodina Greena” Jeffa Barona, u režiji Aide Bukvić i izvedbi i produkciji Planet Art-a iz Zagreba.

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju – DRAMA, OPERETA / MJUZIKL ILI PLES

SCENOGRAFIJA

Goran Petercol za scenografiju u predstavi “Pasians” u koreografiji Iztoka Kovača i izvedbi Zagrebačkog plesnog ansambla u suradnji s En-Knapom iz Slovenije;

KOSTIMOGRAFIJA

Ika Škomrlj i Elvira Ulip za kostimografiju u predstavi “Aretej” Miroslava Krleže u režiji Zlatka Viteza i izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERETA / MJUZIKL

Za najbolju predstavu u cjelini

“Skidajte se do kraja” Terrencea McNallya i Davida Yazbeka, u režiji Igora Mešina i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.

Za najbolje redateljsko, dirigentsko ili koreografsko ostvarenje -OPERETA / MJUZIKL

Dinko Appelt za dirigenta u mjuziklu “Skidajte se do kraja”, u režiji Igora Mešina i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;

Najbolja umjetnička ostvarenja – OPERETA / MJUZIKL

Ženska uloga

Renata Sabljak za ulogu Aide u mjuziklu “Aida”, u režiji Dore Ruždjak- Podolski i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.

Muška uloga

Galiano Pahor za ulogu Griša - ruskog sobara u mjuziklu “Jalta Jalta”, u režiji Boyka Bogdanova i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina – OPERETA / MJUZIKL

Ženska ili muška uloga

Ronald Žlabur za ulogu Jerryja Lukowskog - nezaposlenog radnika željezare, u mjuziklu “Skidajte se do kraja” u režiji Igora Mešina i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - PLESNA UMJETNOST

Za najbolju predstavu u cjelini - PLES

“Sjena” u koreografiji Marije Šćekić i izvedbi Marije Šćekić i Tadashija Enda (Histeria NOVA, Zagreb);

Za najbolje koreografsko stvarenje - PLES

Staša Zurovac za koreografiju u plesnoj predstavi “Cirkus primitif balet” u izvedbi ansambla baleta Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

Za najbolja umjetnička ostvarenja - PLES

Ženska uloga

Larisa Lipovac za ostvarenja u predstavi “Muškarci u suknjama, a žene…” u koreografiji Larise Lipovac i Tamare Curić i izvedbi Plesnog centra TALA iz Zagreba, i u predstavi “Lift” u koreografiji Larise Lipovac i izvedbi Plesnog centra TALA iz Zagreba;

Muška uloga

Ognjen Vučinić za ostvarenja u predstavi “Pasijans” u koreografiji Iztoka Kovača i izvedbi Zagrebačkog plesnog ansambla u suradnji s En-Knapom iz Slovenije, i u predstavi “Sjeme” u koreografiji Tamare Curić i izvedbi Tamare Curić i Ognjena Vučinića (TALA, Zagreb);

ELIZA GERNER - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - drama

Žiri za dodjelu Nagrada hrvatskog glumišta dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dramskoj umjetnici glumici Elizi Gerner.

BORIS PAVLENIĆ - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - mjuzikl

Žiri za dodjelu Nagrada hrvatskog glumišta dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dramskom umjetniku Borisu Pavleniću.



NOMINACIJE PREDSTAVA I IZUZETNIH UMJETNIČKIH OSTVARENJA ZA NAGRADU HRVATSKOG GLUMIŠTA ZA 2006. g.
(u uži izbor nominira se po 3 kandidata za svaku nagradu)

NAGRADE SE DODJELJUJU U SLIJEDEĆIM KATEGORIJAMA:

Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI

Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA

Nominirani:

1. “Vrata do” Renea Medvešeka, po motivima pripovijetke “Jedanaest uboda ljutnje” Svjetlana Lacka Vidulića, u režiji Renea Medvešeka i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;
2. “Zločin na kozjem otoku” Uga Bettija, u režiji Damira Zlatara Freya i izvedbi Talijanske drame Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
3. “Žaba” Dubravka Mihanovića, u režiji Franke Perković i izvedbi Teatra &TD iz Zagreba.

Za najbolje redateljsko ostvarenje - DRAMA

Nominirani:

1. Boris Bakal za režiju predstave “Ex-pozicija ( Proces_ grad 02)”, u izvedbi Multimedijalne umjetničke organizacije Bacači sjenki iz Zagreba;
2. Rene Medvešek za režiju predstave “Vrata do” Renea Medvešeka, po motivima pripovijetke “Jedanaest uboda ljutnje” Svjetlana Lacka Vidulića, u izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;
3. Franka Perković za režiju predstave “Žaba” Dubravka Mihanovića, u izvedbi Teatra &TD iz Zagreba.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - DRAMA

Glavna ženska uloga

Nominirane:

1. Jasna Ančić za ulogu Ofelie u predstavi “Ana u Tropima” Nila Cruza, u režiji Georgija Para i izvedbi Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika, i za ulogu Marthe u predstavi “Tko se boji Virginije Woolf?” Edwarda Albeea, u režiji Ivana Lea Leme i izvedbi Hrvatske kazališne kuće Zadar ;
2. Andreja Blagojević za ulogu Agate u predstavi “Zločin na kozjem otoku” Uga Bettia, u režiji Damira Zlatara Freya i izvedbi Talijanske drame Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
3. Daria Lorenci za ulogu Constanze Weber u predstavi “Amadeus” Petera Shaffera, u režiji Tomija Janežića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.

Glavna muška uloga

Nominirani:

1. Ljubomir Kapor za ulogu Jakova u predstavi “Sinovi umiru prvi” Mate Matišića, u režiji Božidara Violića i izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba;
2. Alen Liverić za ulogu Wolfganga Amadeusa Mozarta u predstavi “Amadeus” Petera Shaffera, u režiji Tomija Janežića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
3. Sreten Mokrović za ulogu Zeke u predstavi “Žaba” Dubravka Mihanovića, u režiji Franke Perković i izvedbi Teatra &TD iz Zagreba, i za ulogu Areteja u predstavi “Aretej” Miroslava Krleže, u režiji Zlatka Viteza i izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.

Sporedna ženska uloga

Nominirane:

1. Olivera Baljak za ulogu Ane u predstavi “Ničiji sin” Mate Matišića, u režiji
Vinka Brešanai i izvedbi Dramskog ansambla Riječkih ljetnih noći; 2 Vanja Ćirić za ulogu Dore Balogh u predstavi “Cigle svete Elizabete” Vida Baloga i Gorana Vrbanića, u režiji Damira Lončara i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
3. Edita Karađole za ulogu Marijane Škunce u predstavi “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja” Ive Brešana, u režiji Larya Zappie i izvedbi HKD Teatra Rijeka.

Sporedna muška uloga

Nominirani:

1. Božidar Boban za ulogu Gospodina Simića u predstavi “Skakavci” Biljane Srbljanović, u režiji Janusza Kice i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;
2. Franjo Dijak za ulogu Tonija u predstavi “Žaba” Dubravka Mihanovića, u režiji Franke Perković i izvedbi Teatra &TD iz Zagreba;
3. Damir Orlić za ulogu Josipa II. u predstavi “Amadeus” Petera Shaffera, u režiji Tomija Janežića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka; za ulogu Ivana u predstavi “Ničiji sin” Mate Matišića, u režiji Vinka Brešana i izvedbi Dramskog ansambla Riječkih ljetnih noći i za ulogu Joce Škokića u predstavi “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja” Ive Brešana, u režiji Larya Zappie i izvedbi HKD Teatra Rijeka.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - DRAMA

Ženska uloga

Nominirane:

1. Lana Barić za ulogu Klitemnestre u predstavi “Ifigenija” Lane Šarić, u režiji Ivice Šimića i izvedbi Kazališta Mala scena iz Zagreba;
2. Mia Krajcar za ulogu Johanne u predstavi “Baal” Bertolta Brechta, u režiji Eduarda Milera i izvedbi INK gradskog kazališta Pula;
3. Barbara Prpić za uloge u predstavi “Vrata do” Renea Medvešeka, po motivima pripovijetke “Jedanaest uboda ljutnje” Svjetlana Lacka Vidulića, u režiji Renea Medvešeka i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih i za ulogu Alegre u predstavi “Skakavci” Biljane Srbljanović, u režiji Janusza Kice i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih.

Muška uloga

Nominirani:

1. Živko Anočić, Marko Makovičić i Jerko Marčić za uloge u predstavi “SHAKEspeare na Exit”, u režiji Matka Raguža i izvedbi Teatra Exit iz Zagreba;
2. Filip Juričić za ulogu Mladića u predstavi “Žaba” Dubravka Mihanovića, u režiji Franke Perković i izvedbi Teatra &TD iz Zagreba;
3.Mijo Jurišić za ulogu Tesle u predstavi “Tesla Electric Company” Darka Lukića, u režiji Tomaža Pandura i izvedbi Kazališta Ulysses iz Zagreba u koprodukciji s Pandur. Theaters.

Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mladež

Nominirani:

1. “Čarobna frula” W. A. Mozarta, u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Zagrebačkog kazališta lutaka ;
2. “Dug put kući” Charlesa Waya, u režiji Ivice Šimića i izvedbi Kazališta Virovitica;
3. “Kolbaba i Brzojavko” Nine Mitrović, u režiji Roberta Waltla i izvedbi Osječkog ljeta kulture, Kazališta Virovitica i Dječjeg kazališta Branimira Mihaljevića iz Osijeka.

Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mladež

Ženska uloga

Nominirane:

1. Ana-Marija Bokor za ulogu Mamice u predstavi “Tatica je uvijek u pravu” Tatjane Šuput, u režiji Roberta Raponje i izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba;
2. Božena Delaš za ulogu Majke u predstavi “Šuma Striborova” Ivane Brlić- Mažuranić, u režiji Larya Zappie i izvedbi Gradskog kazališta lutaka Rijeka;
3. Matilda Sorić za ulogu Kraljice noći u predstavi “Čarobna frula” W.A. Mozarta, u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Zagrebačkog kazališta lutaka.

Muška uloga

Nominirani:

1. Goran Koši za ulogu Dječaka psa / Andreasa u predstavi “Dug put kući” Charlesa Waya, u režiji Ivice Šimića i izvedbi Kazališta Virovitica;
2. Draško Zidar za ulogu Brzojavka u predstavi “Kolbaba i Brzojavko” Nine Mitrović, u režiji Roberta Waltla i izvedbi Osječkog ljeta kulture, Kazališta Virovitica i Dječjeg kazališta Branimira Mihaljevića iz Osijeka;
3. Ronald Žlabur za ulogu Batlera u predstavi “Ifigenija” Lane Šarić, u režiji Ivice Šimića i izvedbi Kazališta Mala scena iz Zagreba.

Za najbolja redateljska ostvarenja u radio drami
(dodjeljuje se bijenalno svake parne godine)

Nominirani:

1. Mislav Brečić za režiju radio-igre “Arapska noć” Rolanda Schimmelpfenniga;
2. Stephanie Jamnicky za režiju radio-igre za djecu “Dječji kutić” Ljube Pauzina;
3. Ranka Mesarić za režiju radio-igre “Europa” Ivane Sajko.

Za najbolja glumačka ostvarenja u TV drami
( dodjeljuje se bijenalno svake parne godine)

Nominirani:

1. Ivo Gregurević za ulogu u TV seriji “Duga mračna noć” u režiji Antuna Vrdoljaka;
2. Krešimir Mikić za ulogu u TV filmu “Volim te” u režiji Dalibora Matanića;
3. Mustafa Nadarević za ulogu u TV seriji “Duga mračna noć” u režiji Antuna Vrdoljaka.

PERI KVRGIĆU dodjeljuje se nagrada za izuzetan doprinos kazališnoj umjetnosti, posebno za ulogu Gospodina Greena u predstavi “U posjetu kod gospodina Greena” Jeffa Barona, u režiji Aide Bukvić i izvedbi i produkciji Planet Art-a iz Zagreba.

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju – DRAMA, OPERETA / MJUZIKL ILI PLES

SCENOGRAFIJA

Nominirani:

1. Numen za scenografiju u predstavi “Tesla Electric Company” Darka Lukića, u režiji Tomaža Pandura i izvedbi Kazališta Ulysses iz Zagreba u koprodukciji s Pandur.Theaters, i u predstavi “Kolbaba i Brzojavko” Nine Mitrović, u režiji Roberta Waltla i izvedbi Osječkog ljeta kulture, Kazališta Virovitica i Dječjeg kazališta Branimira Mihaljevića iz Osijeka;
2. Goran Petercol za scenografiju u predstavi “Pasians” u koreografiji Iztoka Kovača i izvedbi Zagrebačkog plesnog ansambla u suradnji s En-Knapom iz Slovenije;
3.Miljenko Sekulić za scenografiju u predstavi “Žaba” Dubravka Mihanovića, u režiji Franke Perković i izvedbi Teatra &TD iz Zagreba, i za scenografiju u predstavi “Aretej” Miroslava Krleže, u režiji Zlatka Viteza i izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.

KOSTIMOGRAFIJA

Nominirani:

1. Zdravka Ivandija za kostimografiju u predstavu ”Muškarci u suknjama, a žene…” u koreografiji Larise Lipovac i Tamare Curić i izvedbi Plesnog centra Tala iz Zagreba;
2. Goran Lelas za kostime u predstavi “Čarobna frula” W. A. Mozarta, u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Zagrebačkog kazališta lutaka;
3. Ika Škomrlj i Elvira Ulip za kostimografiju u predstavi “Aretej” Miroslava Krleže u režiji Zlatka Viteza i izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERETA / MJUZIKL

Za najbolju predstavu u cjelini

Nominirani:

1. “Aida” Eltona Johna i Tima Ricea, u režiji Dore Ruždjak-Podolski i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
2. “Jalta Jalta” Milana Grgića i Alfija Kabilja, u režiji Boyka Bogdanova i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
3. “Skidajte se do kraja” Terrencea McNallya i Davida Yazbeka, u režiji Igora Mešina i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.

Za najbolje redateljsko, dirigentsko ili koreografsko ostvarenje -OPERETA / MJUZIKL

Nominirani:

1. Dinko Appelt za dirigenta u mjuziklu “Skidajte se do kraja”, u režiji Igora Mešina i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
2. Alan Bjelinski za dirigenta u mjuziklu “Jalta Jalta”, u režiji Boyka Bogdanova i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
3. Igor Mešin za režiju mjuzikla “Skidajte se do kraja” u izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.

Najbolja umjetnička ostvarenja – OPERETA / MJUZIKL

Ženska uloga

Nominirane:

1. Aleksandra Naumov za ulogu Miffy u mjuziklu “Miffy”, u režiji Bruuna Kuijta i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba;
2. Dubravka Ostojić za ulogu Jeanette A. Burmeiste - pijanistice neodređenih godina u mjuziklu “Skidajte se do kraja”, u režiji Igora Mešina i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
3. Renata Sabljak za ulogu Aide u mjuziklu “Aida”, u režiji Dore Ruždjak- Podolski i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.

Muška uloga

Nominirani:

1. Ervin Baučić za ulogu Davea Bukatinskog - nezaposlenog radnika željezare u mjuziklu “Skidajte se do kraja”, u režiji Igora Mešina i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
2. Galiano Pahor za ulogu Griša - ruskog sobara u mjuziklu “Jalta Jalta”, u režiji Boyka Bogdanova i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
3. Đani Stipaničev za ulogu Radamesa u mjuziklu “Aida”, u režiji Dore Ruždjak-Podolski i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina – OPERETA / MJUZIKL

Ženska ili muška uloga

Nominirani:

1. Danijela Pintarić za ulogu Amneris u mjuziklu “Aida”, u režiji Dore Ruždjak- Podolski i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
2. Leonora Surian za ulogu Nine Filipovne - domarke u mjuziklu “Jalta Jalta” u režiji Boyka Bogdanova i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
3. Ronald Žlabur za ulogu Jerryja Lukowskog - nezaposlenog radnika željezare, u mjuziklu “Skidajte se do kraja” u režiji Igora Mešina i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - PLESNA UMJETNOST

Za najbolju predstavu u cjelini - PLES

Nominirani:

1. “Sjena” u koreografiji Marije Šćekić i izvedbi Marije Šćekić i Tadashija Enda (Histeria NOVA, Zagreb);
2. “Pasijans” u koreografiji Iztoka Kovača i izvedbi Zagrebačkog plesnog ansambla u suradnji s En-Knapom iz Slovenije;
3. “Domesticus vulgaris ili jednostavno domaće” u koreografiji Rajka Pavlića i izvedbi Liberdancea iz Zagreb.

Za najbolje koreografsko stvarenje - PLES

Nominirani:

1. Staša Zurovac za koreografiju u plesnoj predstavi “Cirkus primitif balet” u izvedbi ansambla baleta Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
2. Rajko Pavlić za koreografiju u plesnoj predstavi “Domesticus vulgaris ili jednostavno domaće” u izvedbi Liberdancea iz Zagreba;
3. Marija Šćekić za koreografiju u plesnoj predstavi “Sjena” u izvedbi Marije Šćekić i Tadashija Endoa (Histeria NOVA, Zagreb).

Za najbolja umjetnička ostvarenja - PLES

Ženska uloga

Nominirane:

1. Larisa Lipovac za ostvarenja u predstavi “Muškarci u suknjama, a žene…” u koreografiji Larise Lipovac i Tamare Curić i izvedbi Plesnog centra TALA iz Zagreba, i u predstavi “Lift” u koreografiji Larise Lipovac i izvedbi Plesnog centra TALA iz Zagreba;
2. Nikolina Pristaš za ostvarenje u predstavi “Fleshdance” u koreografiji Nikoline Pristaš i izvedbi Bad.co iz Zagreba;
3. Marija Šćekić za ostvarenje u predstavi“Sjena” u koreografiji Marije Šćekić i izvedbi Marije Šćekić i Tadashija Endoa (Histeria NOVA, Zagreb).

Muška uloga

Nominirani:

1. Ognjen Vučinić za ostvarenja u predstavi “Pasijans” u koreografiji Iztoka Kovača i izvedbi Zagrebačkog plesnog ansambla u suradnji s En-Knapom iz Slovenije, i u predstavi “Sjeme” u koreografiji Tamare Curić i izvedbi Tamare Curić i Ognjena Vučinića (TALA, Zagreb);
2. Branko Banković za ostvarenje u predstavi “Posvećenje proljeća” u koreografiji Matijaža Fariča i izvedbi Studia za suvremeni ples iz Zagreba;
3. Zvonimir Kvesić za ostvarenje u predstavi “Posvećenje proljeća” u koreografiji Matijaža Fariča i izvedbi Studia za suvremeni ples iz Zagreba.

ELIZA GERNER - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - drama

Žiri za dodjelu Nagrada hrvatskog glumišta dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dramskoj umjetnici glumici Elizi Gerner.

“…nikada nisam mislila da ću poći tim putem…” Tako je prije 10 godina gospođa Eliza Gerner odgovorila na pitanje kritičara Igora Mrduljaša – što ju je privuklo glumačkom zvanju. Jednostavno i iskreno.

Na sreću, svoju i hrvatskoga glumišta, ona je ipak krenula tim putem. I još je na njemu. U svoj svojoj ljudskoj i glumačkoj, umjetničkoj osovljenosti. – “Rođena sam u Somboru – nastavila je naša umjetnica – gdje sam završila osnovnu i srednju školu.

Nakon… mature upisala sam se na zagrebački Ekonomski fakultet. Drugu polovicu studija nastavila sam u Budimpešti, gdje sam i diplomirala i doktorirala… Poslije rata u novom poretku diploma mi se ne priznaje.

I tako je Eliza Gerner krenula – drugim putem. Počela je raditi u Mađarskom amaterskom kazalištu kao voditeljica, spisateljica i glumica. Ubrzo je prešla u profesionalno Somborsko kazalište.

Stjecajem okolnosti ili voljom Providnosti odigrala je Elizu Doolittle u Shawovu Pigmalionu… i Lauru u Krležinoj Agoniji, dvije uloge koje su bitno vezane uz njezinu ljudsku i umjetničku osobnost, na mukotrpnom, a često i bolnom putu samospoznaje i samoostvarenja..

Te je uloge ostvarila u suradnji i pod vodstvom Tita Strozzija. Na njegov nagovor dolazi u Zagreb, gdje polaže audiciju za pristup u Dramski studio Hrvatskoga narodnog kazališta. U prvoj (i jedinoj!) predstavi Studija, u Oluji A. Ostrovskoga, igra ulogu Katarine Kabanove, koju i gledateljstvo i kritika prepoznaju kao vrhunsko ostvarenje.

Nakon te predstave (29. studenoga 1948.) slijedi Tita Strozzija u njegovu premještaju u Rijeku, gdje u Kazalištu “Ivana Zajca” ostvaruje značajne uloge. Nakon sezone u Rijeci vraća se u Zagreb, u Hrvatsko narodno kazalište, u kojemu ostvaruje velik broj značajnih i raznorodnih uloga, od Shakespearea i Krleže, doAnouilha i Osborna. Gledateljstvo je prihvaća, kritika cijeni, ali život ima svojih zakona, pa i hirova.

Osjećajući se pomalo zapostavljenom , u nekim novim okolnostima, osniva s Titom Strozzijem DAS (Dramski ansambl Strozzi) i obilazi bezbrojna mjesta, gostujući u Mađarskoj, Austriji i Njemačkoj. Jednu sezonu (1961./62.) angažirana je u Volsktheatru u Rostocku, u Njemačkoj… Sudjeluje na Dubrovačkim ljetnim igrama, nastupa u radio-dramama, u nekoliko domaćih i više kooprodukcijskih filmova, piše članke o kazališnim temama.

Nakon sjajnih ocjena glumačkih ostvarenja Elize Gerner iz pera kritičara Mađarevića, Kukolje, Suvina, Hećimovića… i mnogih drugih, navedimo samo još sud Antonije Bogner-Šaban, iz knjige “Zaustavljeni trenuci glume”, iz 2002. – “Za svoju veliku obljetnicu odabrala je ne bez razloga ulogu Lidije Vasiljevne u Arbuzovljevoj Staromodnoj komediji, 1980. “…U toj predstavi je koketna ekstravagantna… i razbuđuje umrvtljeni svijet oko sebe, mami ga prema sebi, a opet ostaje zasebna, dovoljno jaka i samosvojna… Jedna je od glumica koja je racionalno umjela prihvatiti i prevladati brojne zapreke… na njezinu kazališnom putu… Takvim svojstvima obdareni su tek iskonski i iskreni umjetnici, ostvarenja kojih čine blistav niz u povijesti hrvatskoga kazališta.”

U spomenutom razgovoru s Igorom Mrduljašem (1990., dvije godine prije umirovljenja), na pitanje: Da li vam nedostaje kazalište? – ona odgovara, jednostavno, sigurno – “Ne nedostaje, jer stalno nešto radim”

Ali, na sreću, to što je radila, pokazalo se i te kako značajnim! U vremenu koje postaje sklono zaboravu, ona postaje svjedokinjom vremena i kazališnoga života. Osvrćući se na njezinu književnu djelatnost (Osvrnuh se sjetno, Oproštaj s Gvozdom i U sjeni stoljeća koje odlazi) profesor Mladen Kuzmanović ustvrdio je:… “Način na koji je Eliza Gerner upamtila to što je upamtila, način na koji je praštala, način na koji je razumijevala sve što je razumijevala, implicite daje (…) sliku jedne od vrlo rijetkih, čudesnih, istinskih dama našeg glumišta i jednog sjajnog pisca kojeg prije nismo poznavali.

Eliza Gerner je izniman pisac…”

BORIS PAVLENIĆ - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - mjuzikl

Žiri za dodjelu Nagrada hrvatskog glumišta dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dramskom umjetniku Borisu Pavleniću.

Igrom slučajnosti ovogodišnje Glumište večeras čak dva puta slavi jednog običnog ruskog sobara! Jednom smo već čestitali, a drugog upravo pozdravljamo.

I neka se Boris Pavlenić ne ljuti kad ga kao dobitnika Nagrade hrvatskog glumišta za svekoliko djelovanje poistovjećujemo u prvome redu s jednom ulogom, jer upravo ga je Griša obilježio, ustoličio, proslavio, ali te daleke 1971. godine još nije bilo Nagrade hrvatskog glumišta.

Točno je 35 godina prošlo od kako je Boris Pavlenić prvi put odigrao svog razbarušenog sobara u “Jalti Jalti” Grgić-Kabilja na “Komedijinoj” sceni, i samo u prvoj sezoni ponovio ga tri stotine puta.

Bio je jedan od onih koji su stvarali taj popularni žanr kod nas, a postao i ostao njegov prvak, muški sinonim hrvatskog mjuzikla i mjuzikla u Hrvatskoj.

Odličan glumac, pjevač i plesač ujedinio je sve stečene vještine sa specifičnim scenskim šarmom i darovao komediji i mjuziklu svoje najbolje umjetničke godine i vrhunska ostvarenja.

Uz autore prepoznala je to i zavoljela brojna publika prateći dosta velik i raznolik Pavlenićev repertoar i likove. Od Griše do Pjera Šafraneka, “malog Perice”, u Britvić-Kabiljevu zagrebačkom mjuziklu “Tko pjeva zlo ne misli”, nizale su se uloge u hrvatskim mjuziklima i rock operama “Dundo Maroje”, “OʹKaj”, “Lady Šarm”, “Kralj je gol”, “Gubec beg”, “Grička vještica” i mnogim drugima, ali i one s kojima je u Zagreb stizao svjetski mjuzikl poput “Kiss me Kate”, “Čovjek iz Manche”, “Guslač na krovu”, “Obećanja, Obećanja”, “Vjenčani list”, na osječkoj sceni “My Faire Lady”, a u matičnoj kući među ostalima još i Brecht-Weillovi likovi u “Operi za tri groša” te “Usponu i padu grada Mahagonnyja”.

I to dakako nije sve u dugoj i blistavoj karijeri koju je Boris Pavlenić proeveo u kazalištu na Kaptolu sudjelujući u njegovim najboljim danima. Generacija kojoj pripada odigrala je ne samo umjetničku nego i kulturološku ulogu u kazališnom Zagrebu, oblikovala se hrabrošću i svjesnošću o posebnosti zadaće kojoj se posvetila, a u njoj Borisu Pavleniću pripada jedno od najistaknutijih mjesta.

Žiri za DRAMU :

Vladimir Gerić - predsjednik
Članovi – Ivica Boban, Maja Gregl, Žarko Potočnjak, Barbara Rocco.

Žiri za OPERETU / MJUZIKL:

Jagoda Martinčević - predsjednica
Članovi - Maja Stanetti, Miljenko Grgić.

Žiri za PLES:

Milko Šparemblek - predsjednik
Članovi - Vesna Mimica i Iva Nerina Sibila

Sa žirijem je radila tajnica HDDU-a Marija Filipović

U Zagrebu, 8. studenog 2006.g.