NAGRADE

ODLUKA ŽIRIJA 24. studenog 2009. g.
DOBITNICI NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA ZA 2009.g.

Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI

Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA

• "Zagrebački pentagram" Damira Karakaša, Nine Mitrović, Igora Rajkija, Filipa Šovagovića i Ivana Vidića u režiji Paola Magellija i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;

Za najbolje redateljsko ostvarenje - DRAMA

• Paolo Magelli za režiju predstave “Zagrebački pentagram” Damira Karakaša, Nine Mitrović, Igora Rajkija, Filipa Šovagovića i Ivana Vidića u izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;

Za najbolja umjetnička ostvarenja - DRAMA

Glavna ženska uloga

• Judita Franković za ulogu Tonke u predstavi “Judith French” Vlatke Vorkapić u koprodukciji Ars Septime i TNT-a iz Zagreba

Glavna muška uloga

• Vid Balog za ulogu Josefa Švejka u predstavi „Dobri vojak Švejk“ Jaroslava Hašeka / Damira Lončara u režiji Damira Lončara i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;

Sporedna ženska uloga

• Ksenija Marinković za ulogu Gusmanice i Udovice u predstavi „Don Juan“ J. B. P. Molièrea u režiji Paola Magellija i izvedbi Kazališta Ulysses iz Zagreba i za uloge Bake i Andreje u predstavi “Zagrebački pentagram” Damira Karakaša, Nine Mitrović, Igora Rajkija, Filipa Šovagovića i Ivana Vidića u režiji Paola Magellija i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih.

Sporedna muška uloga

• Damir Lončar za ulogu Feldkurata Otta Katza u predstavi „Dobri vojak Švejk“ Jaroslava Hašeka / Damira Lončara u režiji Damira Lončara i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - DRAMA

Ženska uloga

• Ivana Soldo za ulogu Clov u predstavi „Završnica“ Samuela Becketta u režiji Zlatka Svibena i izvedbi ansambla Osječkog ljeta kulture 2009. i Gradskog kazališta Sisak;

Muška uloga

• Amar Bukvić za ulogu Dine u predstavi „Djeca sa CNN-a“ Amira Bukvića u režiji Aide Bukvić i izvedbi Glumačke družine Histrion iz Zagreba;

Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mladež - DRAMA

• "Ne, prijatelj" Nina d'Introna – Giacoma Ravicchia u režiji Renea Medvešeka i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba;

Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mladež - DRAMA

Ženska uloga

• Marija Kolb za ulogu Pipi u predstavi “Pippi Dugačarapa” Astrid Lindgren / Andreja Rozmana Roze u režiji Zlatka Svibena i izvedbi Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku;

Muška uloga

• Saša Anočić za ulogu Vojnika u predstavi „Ne, prijatelj“ Nina d'Introna – Giacoma Ravicchia u režiji Renea Medvešeka i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba;

Za najbolja glumačka ostvarenja u radio drami
(dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)

• Marija Kohn za ulogu Kuni u emisiji Furd – Jakša Zlodre „Gospođa Kuni i gospodin Bućko“ u režiji Jakše Zlodre;

Najbolja redateljska ostvarenja u TV drami
(dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)

• Davor Žmegač za režiju TV serije „Tužni bogataš“ – 2. epizoda.

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju – DRAMA, OPERA ILI BALET

SCENOGRAFIJA

1. Ozren Prohić i Marta Crnobrnja u operi “Orfej” Claudija Monteverdija u režiji Ozrena Prohića, pod dirigentskim vodstvom Hervéa Niqueta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

KOSTIMOGRAFIJA

• Doris Kristić u drami “I konje ubijaju, zar ne ?” Horacea McCoyja u režiji Ivice Boban i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA

Za najbolju predstavu u cjelini – OPERA

• "Orfej" Claudija Monteverdija u režiji Ozrena Prohića, pod dirigentskim vodstvom Hervéa Niqueta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu

Za najbolje dirigentsko ostvarenje – OPERA

• Nikša Bareza za dirigenta:
  opere “Macbeth” Giuseppea Verdija u režiji Ozrena Prohića,
  opere “La Traviata” Giuseppea Verdija u režiji Janusza Kice,
  opere “Sunčanica” Borisa Papandopula u režiji Ozrena Prohića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
  opere “Mirjana” Josipa Mandića u režiji Petra Selema i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb

Za najbolja umjetnička ostvarenja – OPERA

Ženska uloga

• Martina Zadro za ulogu Roze u operi “Crux dissimulata” Srećka Bradića u režiji Krešimira Dolenčića u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb i 25. Muzičkog biennala Zagreb.

Muška uloga

• Tomislav Mužek za ulogu Fausta u operi “Faust” Charlesa Gounoda u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split;

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina – OPERA

Ženska ili muška uloga

• Domagoj Dorotić za ulogu Maxa u operi “Crux dissimulata” Srećka Bradića u režiji Krešimira Dolenčića u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb i 25. Muzičkog biennala Zagreb i za ulogu Fentona u operi “Falstaff” Giuseppea Verdija u režiji Arnauda Bernarda i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb;

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

Za najbolju predstavu u cjelini - BALET

• "Pepeljuga" S. S. Prokofjeva u koreografiji Dereka Deanea u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

Za najbolje koreografsko stvarenje - BALET

• Staša Zurovac za koreografiju u plesnoj predstavi “Romeo i Julija” i “Proces” u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

Ženska uloga

• Pavla Mikolavčič za ulogu Pepeljuge u baletu „Pepeljuga“ i za ulogu Lize u baletu „Vragolasta djevojka“ u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

Muška uloga

• Aydar Valeev za uloge u baletima „San ljetne noći“, „Pulcinella“, „Carmina burana“, “Bajadera“ u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina – BALET

Ženska ili muška uloga:

• Petra Vargović za ulogu Pepeljuge u baletu „Pepeljuga“ Hrvatskog narodnog kazalšta u Zagrebu

GEORGIJ PARO – Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA

Žiri za dramu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dramskom umjetniku - redatelju gospodinu Georgiju Paru.

Ugledni hrvatski redatelj Georgij Paro pripada samom vrhu kazališnih stvaralaca proteklih pedesetak godina. U svojih dosadašnjih preko 160 uprizorenja potvrđuje da je uporni nastavljač Gavelline škole koja kazalište poima kao otjelovljenu riječ. Glumišta koje poštuje slovo i duh drame, a ipak otvara široko polje djelovanja glumcu. Teatra koji se uklanja pomodnim ispraznostima i čuva dostojanstvo scenskog stvaralaštva. Vremenu usprkos.

Georgij Paro je redatelj izvrsnih dramskih predstava koji su obilježile i osnažile novije hrvatsko glumište kao što su primjerice Grassovi Plebejci uvježbavaju ustanak u Teatru &TD., Krležin Aretej na Dubrovačkim ljetnim igrama, Fabrijevo Vježbanje života u riječkom kazalištu, Krležine Zastave u ZeKaeMu i Međimorčeve Zastave, barjaci, stjegovi u osječkom HNK, ali i Strozzijevom nagradom pohvaljena Mozartova opera Čarobna frula.

Brojna uprizorenja ostvario je u uglednim američkim sveučilišnim teatrima (uz druge drame i Držićeva Dunda Maroja). Proteklih godina ostvario je nekoliko vrlo popularnih lutkarskih predstava, pokazujući znatiželju spram tog osobitog glumišta.
Uz to često je uspješno dramatizirao prozna djela za svoja uprizorenja, a objavio je niz teatrologijskih knjiga (Iz prakse, Made in USA, Theatralia disjecta, Razgovor s Miletićem) u kojima promišlja kazališnu umjetnost i vlastiti redateljski rukopis.

Bio je dugogodišnjim kazališnim pedagogom, umirovljeni je redoviti profesor zagrebačke Akademije dramske umjetnosti. Obnašao je i dužnost intendanta Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Dobitnikom je niza uglednih hrvatskih i inozemnih nagrada.

Georgij Paro osoba je posvećena glumištu i zaigrana u njemu, ali i ozbiljni intelektualac zapitan o začudnim svezama kazališnog pričina društvene zbilje.

MIŠI MARTINOVIĆU dodjeljuje se nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti, za ulogu Nike u predstavi “Na taraci” Ive Vojnovića u režiji Joška Juvančića i izvedbi dramskog ansambla Dubrovačkih ljetnih igara.

NENAD LHOTKA - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - BALET

Žiri za BALET dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje baletnom umjetniku i koreografu gospodinu Nenadu Lhotki.

Prvi Romeo u baletu «Romeo i Julija» Sergeja Prokofjeva na Zapadu, izvan Sovjetskog Saveza, bio je hrvatski baletni umjetnik i koreograf Nenad Lhotka.

Proslavio se s tom ulogom ostvarenom u veličanstvenoj koreografiji Margarete Froman. Njena predstava bila je prva postaja na proboju toga djela u inozemstvo. Na zagrebačkoj premijeri krajem lipnja 1948. godine Nenad Lhotka bio je partner Ani Roje, a kasnije Zlatici Stepan Bašić i Sonji Kastl, s kojima je nastupio na gostovanju Zagrebačke opere u Londonu u siječnju i veljači 1955. Engleska publika nikada prije nije imala prilike vidjeti to djelo.

Sin skladatelja baleta «Đavo u selu» Frana Lhotke bio je prvak zagrebačkog Baleta od 1943. do 1955. Rođen 1922. u Zagrebu, prva saznanja o baletu stekao je preko poznanstva s plesačima i koreografima Pijom i Pinom Mlakar. Dolaskom Ane Roje i Oskara Harmoša u Zagreb 1939., oni postaju njegovi prvi baletni učitelji. Godine 1941. postao je član Baleta u kojem s velikim entuzijazmom brzo napreduje. Prvi uspjeh doživio je 1943., a zatim i 1945. s baletom «Đavo u selu» svojega oca. Ana Roje plesala je Jelu, a on Mirka u koreografiji Oskara Harmoša. Na premijeri 1954. u obnovljenoj izvornoj koreografiji Pije i Pina Mlakara ponovo je u glavnoj ulozi Mirka, također i na već spomenutom londonskom gostovanju.

Od 1949. do 1953. boravio je u Parizu kao solist baletne trupe Jeanine Charrat. Kod nje je proširio plesačko znanje, a usavršavao se i kod čuvenih balerina Ljubov Jegorove i Olge Preobraženske. Zatim se vraća u Zagreb gdje je ponovo prvak Baleta do 1955. Ostvario je niz baletnih kreacija, najviše u klasičnom repertoaru. Ističu se njegove glavne uloge u baletima «Prometejeva stvorenja», «Romeo i Julija», «Labuđe jezero», «Bahčisarajska fontana», «Đavo u selu», «Licitarsko srce» i «Ohridska legenda».

Istakao se i kao koreograf. U Zagrebu je koreografirao Schmittovu «Tragediju Salome», Saint-Saensov «Danse macabre», Prokofjevljevu «Klasičnu simfoniju» i «Lutanja», Bjelinskijeva «Petra Pana». Za svoja umjetnička dostignuća dobio je nekoliko nagrada kao što su Republička nagrada za ulogu Prometeja i Savezna nagrada za ulogu Romea.

S uspjehom je gostovao u brojnim europskim i sjeverno-afričkim zemljama. Svoju karijeru vodećeg baletnog solista u domovini nastavlja u inozemstvu. Godine 1955. odlazi u Winnipeg u Kanadi gdje se stalno nastanjuje. Postao je prvi plesač i ravnatelj Royal Winnipeg Balleta. Krajem pedesetih godina često gostuje u Splitskom Baletu, kao partner Ani Roje u «Đavlu u selu» i «Romeu i Juliji». U Winnipegu je koreografirao «Đavla u selu», a od 1960. vodio je ondje svoju baletnu školu.