NovostiDobitnici Nagrada hrvatskog glumišta 2022.
25. studeni 2022.
Dobitnici Nagrada hrvatskog glumišta 2022.
DOBITNICI NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA 2022. g.
NAGRADE SE DODJELJUJU U SLJEDEĆIM KATEGORIJAMA:
Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI
Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA
"55 kvadrata" Ivane Vuković u režiji Ivana Plazibata i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Split.
Za najbolje redateljsko ostvarenje - DRAMA
Bobo Jelčić za režiju predstave "Sorry" autorskog projekta Bobe Jelčića u produkcij Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - DRAMA
Glavna ženska uloga
Dajana Čuljak za ulogu Rože u predstavi "Svoga tela gospodar" Slavka Kolara u režiji Damira Lončara i produkciji Glumačke družine Histrion iz Zagreba za 37. zagrebačko histrionsko ljeto.
Glavna muška uloga
Damir Lončar za ulogu Tita Merellija u predstavi "Ludnica s tenorima" Kena Ludwiga u režiji Nine Kleflin i produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.
Sporedna ženska uloga
Arijana Čulina za ulogu Fani u predstavi "55 kvadrata" Ivane Vuković u režiji Ivana Plazibata i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Split.
Sporedna muška uloga
Ivica Pucar za ulogu Šimurine u predstavi "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja" Ive Brešana u režiji Dražena Ferenčine i koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta Zadar i Kazališta lutaka Zadar.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina
Ženska uloga
Nika Ivančić za ulogu Anite u predstavi "Bog masakra" Yasmine Reza u režiji Renate Carole Gatice i produkciji Istarskog narodnog kazališta - Gradskog kazališta Pula i za uloge u predstavi "Realisti" Jure Karasa u režiji Matka Raguža i produkciji Teatra Exit iz Zagreba.
Muška uloga
Ugo Korani za uloge Dmitrija Fjodoroviča Karamazova i Kartašova u predstavi "Braća Karamazovi" prema romanima F. M. Dostojevskog u režiji Olivera Frljića i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.
Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mlade
"Mala Frida" autorski projekt Anice Tomić i Jelene Kovačić u režiji Anice Tomić i produkciji Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba.
Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade
Ženska uloga
Katica Šubarić za ulogu Korine u predstavi "Gidionov čvor" Johnne Adams u režiji Roberta Raponje i produkciji Teatra Fort Forno iz Bala.
Muška uloga
Andro Damiš za ulogu Viga Tolića u predstavi "Semafor" Petre Cicvarić u režiji Peđe Gvozdića i produkciji Gradskog kazališta Zorin dom Karlovac.
Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave
Ivan Vidić za dramski tekst "Kronika seoske ljubavi" izveden u produkciji Teatra Rugantino iz Zagreba.
Najbolja redateljska ostvarenja u radio drami
Stephanie Jamnicky za režiju radio drame "Continental 350" Momčila Popadića.
Za najbolja glumačka ostvarenja u TV drami
Živko Anočić za ulogu Perice u dramskoj seriji "Dnevnik velikog Perice" u režiji Vinka Brešana.
Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju - DRAMA, OPERA I PLES
SCENOGRAFIJA
Vesna Režić u operi "Samson i Dalila" Camillea Saint-Saënsa pod dirigentskim vodstvom Filipa Pavišića, u režiji Roberta Boškovića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku.
KOSTIMOGRAFIJA
Doris Kristić u predstavi za djecu i mlade "Mala Frida" autorskog projekta Anice Tomić i Jelene Kovačić u režiji Anice Tomić i produkciji Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA
Za najbolju predstavu u cjelini - OPERA
"Lastavica" Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Lorenza Passerinija, u režiji Huga de Ane i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje - OPERA
Ivo Lipanović za dirigiranje opere "Simon Boccanegra" Giuseppea Verdija u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu za 68. Splitsko ljeto.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA
Ženska uloga
Lana Kos za ulogu Magde De Civry u operi "Lastavica" Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Lorenza Passerinija, u režiji Huga de Ane i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Muška uloga
Ivica Čikeš za ulogu Jacopa Fiesca u operi "Simon Boccanegra" Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu za 68. Splitsko ljeto.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina - OPERA
Ženska ili muška uloga
Darija Auguštan za ulogu Laurette u operi "Gianni Schicchi" Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Valentina Egela u režiji Fabrizija Melana i koprodukciji Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka i Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - PLESNA UMJETNOST
Za najbolju predstavu u cjelini - PLES
Ravnopravno predstave:
"Sad sam Matthaus"u koreografiji Matije Ferlina, u produkciji Zavoda Emanat i Matije Ferlina te koprodukciji Wiener Festwochena, CND Pantin i Istarskog narodnog kazališta
i
"SOL" u koreografiji Sivije Marchig, u produkciji Kik Melone, u partnerstvu s Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu, u sklopu programa ANTISEZONA 20.
Za najbolje koreografsko ostvarenje - PLES
Irma Omerzo za koreografiju u plesnoj predstavi "Spektakl" u produkciji Studija za suvremeni ples.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - PLES
Ženska uloga
Petra Valentić za ostvarenje u predstavi "Revel Revel" u koreografiji Roser López Espinose u produkciji Zagrebačkog plesnog ansambla u suradnji sa Zagrebačkim kazalištem mladih.
Muška uloga
Matija Ferlin za ostvarenje u predstavi "Sad sam Matthaus" u koreografiji Matije Ferlina, u produkciji Zavoda Emanat i Matije Ferlina te koprodukciji Wiener Festwochena, CND Pantin i Istarskog narodnog kazališta.
VLASTA KNEZOVIĆ - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA
Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Žiri za dramu dodijelili su ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje glumici gospođi Vlasti Knezović.
"Vlasta Knezović doista uspijeva glumačkom izvedbom "razgrnuti" vodu koja dijeli svijet živih i mrtvih i kroz gustu koprenu rijeke dodirnuti svoje dijete, koje joj na simbolički način poklanja ili vraća pravo na život." (Nataša Govedić, "Novi list");
"Vlasta Knezović sjajno je utjelovila ženu sa škrtog kamenjara." (Martina Kalle, "Vjesnik");
"Vlasta Knezović sjajno je odigrala snažnu buntovnu staricu slomljenu posljednjim gubitkom... čija nepokolebljivost i oporost izravno diraju publiku..." (Lidija Zozoli, "Vijenac");
"Izvrsna Vlasta Knezović kao tipizirana seoska heroina..." (Denis Derk, "Večernji list")...
Spomenuti navodi samo su dio pohvala kojima su publika i kritika unisono popratile igru Vlaste Knezović u predstavi "Nosi nas rijeka", nastaloj po tekstu Elvisa Bošnjaka, u režiji Krešimira Dolenčića. A to je tek posljednja od uloga koje je ova izuzetna glumica odigrala u svom matičnom teatru, Gradskom dramskom kazalištu "Gavella".
Nakon Dubrovačkih ljetnih igara i "Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja", Vlasta Knezović (rođena 28. veljače 1948. u Varaždinu) prvi se put pojavljuje na pozornici kazališta u Frankopanskoj 1971. godine, igrajući Anicu u "Klupku" Pere Budaka, čiju je režiju potpisao Dino Radojević. Stalnom članicom ansambla kazališta "Gavella" postaje 1. rujna 1976. godine. Glumila je u mnogim naslovima ovoga kazališta, iz uloge u ulogu rastući pred gledateljima i dokazujući se kao umjetnica velike energije i talenta. Od von Horváthovih "Priča iz bečke šume" ili pak Čehovljevih "Ujaka Vanje" i "Ivanova", preko O'Caseya, Gorkog, Brešana, Shakespearea, Brechta, Kosora ili Kaštelanove, do Goldonija, Kljakovića ili Krleže, Vlasta Knezović svojim je glumačkim kreacijama obilježila predstave u kojima je igrala.
Osim u kazalištu "Gavella", nastupala je i u mnogim drugim teatrima, kao i na Dubrovačkim ljetnim igrama, a za svoj je rad i nerijetko nagrađivana, od debitantske nagrade na "Sterijinom pozorju", preko nagrada na "Gavellinim večerima", do proglašenja za najbolju glumicu na Festivalu glumca u Vinkovcima ili pak onog za "Najhistrionku", a svakako treba spomenuti i Nagradu udruženja hrvatskih dramskih umjetnika, kao i nagradu "Gavella i Europlakat Faira" za najbolju glumicu u premijernim predstavama sezone 2010./11., dok od filmskih nagrada možemo izdvojiti Posebnu nagradu Festivala igranog filma u Puli. Osim u kazalištu i na filmu, Vlasta je Knezović značajne uloge ostvarila i na televiziji, u dramama i serijama, odakle je ponajprije pamtimo kao Vrtirepku iz "Prosjaka i sinova", Doricu iz "U registraturi" ili Marijetu iz "Velog mista", serija koje su zauvijek upisane u kolektivnu memoriju naših televizijskih gledatelja. 2005. godine, povodom 35. obljetnice umjetničkog rada, o Vlasti Knezović objavljena je i monografija, naslovljena - "Život za scenu". Kao članica glumačkog ansambla teatra u Frankopanskoj, Vlasta Knezović otišla je u mirovinu 31. prosinca 2013. godine.
Vlasta Knezović kroz dojmljiv niz predstava, filmova i dramskih serija, niz uloga, tijekom dugog niza godina tako je postala i ostala izuzetna, posvećena, snažna glumačka osobnost ne samo Gradskog dramskog kazališta "Gavella", već i cjelokupnog hrvatskog glumišta.
MAJA BEZJAK - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - BALET
Žiri za balet dodijelili su ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje primabalerini gospođi Maji Bezjak.
Maja Bezjak, nekadašnja prvakinja Baleta HNK-a u Zagrebu višestruko je nadarena i kreativna umjetnica, aktivna još i danas. Život je posvetila glazbi, baletu, koreografiji, pisanju, baletnoj pedagogiji, uvijek je društveno angažirana, a bila je i politički aktivna.
Rođena je 18. kolovoza 1931. godine u Zagrebu. Gimnaziju i srednju glazbenu školu završila je u Zagrebu, 1949., a zatim je studirala glasovir na Muzičkoj akademiji. Najveći dio njezina života zauzima baletna karijera. Balet je učila kod Mile Jovanovića, a još za ratnih godina pohađala je baletne satove kod Margarite Froman, u Dječjem carstvu. U Baletu HNK-a angažirana je 1955. godine, od 1959. je solistica i prvakinja Baleta. Među njezinim ulogama posebno se ističu Odetta i Odilia u «Labuđem jezeru» Petra Iljiča Čajkovskog, u koreografiji Rostislava Zaharova 1962. godine, i Prokofjevljeva Pepeljuga. Pleše i Lepu Vidu, Poslijepodne jednog fauna, Rapsodiju na Paganinijevu temu.
Godine 1964. odlazi na usavršavanje u Pariz i ondje nastavlja karijeru. Kao solistica nastupa u trupi Janine Charat Ballet international de France, pod vodstvom Janine Charrat i Milorada Miškovića. Surađuje također s Johnom Tarasom i Sergeom Lifarom; pleše u baletima Orfej, Izbor Parisa, Suita u bijelom, Poslijepodne jednog fauna. Gostovala je u Italiji, u Baletu Rimske opere, te u Nizozemskoj, Austriji, Grčkoj, Maroku, Tunisu, Belgiji i dr.
Godine 1967. vraća se u Zagreb, i djeluje kao slobodna umjetnica, ali ubrzo prekida aktivnu plesačku karijeru u kazalištu. Posvećuje se radu na Televiziji Zagreb, koreografira mnoge balete u tom mediju, pleše u njima, priprema emisije o baletnoj umjetnosti. Na pozornici HNK-a u Zagrebu postavila je 1969. Rapsodiju na Paganinijevu temu na glazbu Sergeja Rahmanjinova, u kojoj je plesala glavnu dionicu te 1971. balet Dia Natka Devčića.
Za televiziju koreografirala je niz baletnih emisija: Tristana i Izoldu Richarda Wagnera, Četiri temperamenta Paula Hindemitha, Pepeljugu Sergeja Prokofjeva itd. Autorica baletnih filmova Orfej, Mora, Ekstaze, Ljubavne teme, Impresije i maštanja, Točka vrenja.
Usporedo se bavila pedagoškim radom i vodila vlastiti baletni studio. Bavila se baletnom kritikom, pisala polemičke članke i studije o baletnoj i kazališnoj problematici u časopisima Svijet i Prolog, a od 1975. bila je baletna kritičarka Vjesnika.
Objavila je knjigu autobiografskih zapisa Na vršcima prstiju (2007.) i zbirku kritika, eseja i razgovora Baletna večer da, ali kakva? (2012).
Žiri za DRAMU :
Perica Martinović - predsjednica
Članovi - Luca Anić, Tamara Džebić Šaljan, Enes Kišević i Ronald Žlabur
Žiri za OPERU, OPERETU I MJUZIKL:
Jana Haluza - predsjednica
Članovi - Goran Merčep i Laura Vadjon
Žiri za PLES:
Petra Glad Mažar - predsjednica
Članice - Ana Fazekaš i Zrinka Užbinec
A rad svih žirija i produkciju Nagrade hrvatskog glumišta i ove godine je koordinirala gospođa Marija Filipović, tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika.
