NovostiDobitnici Nagrada hrvatskog glumišta za 2015.g.
25. studeni 2015.
Dobitnici Nagrada hrvatskog glumišta
Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI
Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA
"260 dana" Marijana Gubine u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.
Za najbolje redateljsko ostvarenje - DRAMA
Rene Medvešek za režiju predstave "Kristofor Kolumbo"Miroslava Krleže u izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - DRAMA
- Glavna ženska uloga
Anja Šovagović-Despot za ulogu Violet Weston u predstavi "Kolovoz u okrugu Osage" Tracy Letts u režiji Slađane Kilibarde i izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.
- Glavna muška uloga
Borko Perić za ulogu u predstavi "Jazavac u Kerempuhu" Olivera Frljića, Hrvoja Kečkeša, Vilima Matule, Borka Perića i Rakana Rushaidata u režiji Olivera Frljića i izvedbi Satiričkog gradskog kazališta Kerempuh iz Zagreba.
- Sporedna ženska uloga
Katarina Bistrović Darvaš za ulogu Majke u predstavi "Antigona" Sofokla u režiji Lenke Udovički i izvedbi Kazališta Ulysses iz Zagreba.
- Sporedna muška uloga
Filip Križan za ulogu Kena u predstavi "Crveno"Johna Loganau režijiMatka Raguža i izvedbi Teatra Exit iz Zagreba.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - DRAMA
- Ženska uloga
Erna Rudnički za ulogu u predstavi "Nevjerojatan događaj" autorskog projekta Ivice Boban i glumaca u režiji Ivice Boban i izvedbi Kazališta Knap iz Zagreba.
- Muška uloga
Nikola Baće za ulogu Vuke u predstavi "Dubrovačka trilogija" Ive Vojnovića u režiji Staše Zurovca i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla 66. Dubrovačkih ljetnih igara.
Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mlade - DRAMA
"Moja obitelj i jedan jež" Hrvoja Zalarau režiji Ivane Boban i izvedbi Kazališta Smješko iz Zagreba.
Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade
- Ženska uloga
Jelena Hadži-Manev za ulogu u predstavi "Moja obitelj i jedan jež" Hrvoja Zalara u režiji Ivane Boban i izvedbi Kazališta Smješko iz Zagreba.
- Muška uloga
Dean Krivačić za ulogu Vraga u predstavi "Postolar i Vrag"Augusta Šenoe - Zinke Kiseljak u režiji Saše Broz i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba.
Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave
Ana Prolić za dramatizaciju romana "260 dana" Marijana Gubine, praizvedenog u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku.
Za najbolja glumačka ostvarenja u radio drami
Natalija Đorđević za ulogu u radio drami "Marija i mornar" u režiji Stephanie Jamnicky.
Najbolja redateljska ostvarenja u TV drami
Filip Peruzović za režiju TV filma "Trebalo bi prošetati psa".
Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti
Dodjeljuje se dramskoj umjetnici MARIJI SEKELEZ za petnaestogodišnje (15) uspješno kazališno ravnateljstvo Gradskog kazališta "Žar ptica" iz Zagreba.
Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju - DRAMA, OPERA ILI BALET
SCENOGRAFIJA
Tanja Lacko u predstavi "Kristofor Kolumbo" Miroslava Krleže u režiji Renea Medvešeka i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih.
KOSTIMOGRAFIJA
Alan Hranitelj u baletu "Ana Karenjina" nastalom prema romanu Lava Nikolajeviča Tolstoja na izabranu glazbu Petra Iljiča Čajkovskog i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA
Za najbolju predstavu u cjelini - OPERA
"Mefistofele" Arriga Boita pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Michała Znanieckog i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split.
Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje - OPERA
Dora Ruždjak Podolski za režiju opere "Madame Buffault" Borisa Papandopula pod dirigentskim vodstvom Mladena Tarbuka i izvedbi 28. Muzičkog biennala Zagreb u suradnji s Muzičkom akademijom, Akademijom dramske umjetnosti, Akademijom likovne umjetnosti, Tekstilno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA
- Ženska uloga
Anamarija Knego za ulogu Gospođice Jessel u operi "The turn of the screw" Benjamina Brittena pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević Orešković, u režiji Ozrena Prohića i koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka i Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku.
- Muška uloga
Ivica Čikeš za ulogu Mefistofela u operi "Mefistofele" Arriga Boita pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Michała Znanieckog i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina - OPERA
- Ženska ili muška uloga
Leon Košavić za ulogu Don Giovannija u operi "Don Giovanni" W. A. Mozarta pod dirigentskim vodstvom Mladena Tutavca, u režiji Roberta Boškovića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET
Za najbolju predstavu u cjelini - BALET
"Đavo u selu" Frana Lhotke u koreografiji Pije i Pina Mlakara - koreografiju prenijeli Ljiljana Gvozdenović i Dinko Bogdanić u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.
Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje - BALET
Leo Mujić za koreografiju baleta "Ana Karenjina" nastalom prema romanu Lava Nikolajeviča Tolstoja na izabranu glazbu Petra Iljiča Čajkovskog i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET
- Ženska uloga
Edina Pličanić za ulogu Ane Karenjine u baletu "Ana Karenjina" nastalom prema romanu Lava Nikolajeviča Tolstoja na izabranu glazbu Petra Iljiča Čajkovskog u koreografiji Lea Mujića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
- Muška uloga
Tomislav Petranović za ulogu Charlesa u baletu "Alisa" Roberta Morana u koreografiji Ashleya Pagea i ulogu Zlatnog idola u baletu "Bajadera" Ludwiga Minkusa u koreografiji Vasilija Medvedeva i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - BALET
- Ženska ili muška uloga
Iva Vitić za uloge Giselle i Myrthe u baletu "Giselle" Adolphea Adama u koreografiji Iraide Lukašove te ulogu Margarete u baletu "Johannes Faust Passion" u koreografiji Milka Šparembleka i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
BOŽIDAR BOBAN - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA
Žiri za dramu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dramskom umjetniku - glumcu gospodinu Božidaru Bobanu.
Dramski umjetnik Božidar Boban pripada posljednjoj generaciji Gavellinih učenika na zagrebačkoj Akademiji na kojoj je diplomirao 1962. godine. Od svog velikog učitelja baštinio je uvjerenje da glumac prije svega treba biti zastupnik autora i djela koje interpretira, a tu je misao uspijevao tijekom karijere otjeloviti i razviti u dodiru s posve različitim redateljskim poetikama i konceptima. Bio je podjednako uvjerljiv tumač klasičnog i modernog repertoara, rastvarajući svojim prepoznatljivim i uvijek pomalo dramatičnim, povišenim načinom govorenja, i najsloženije tekstualne i misaone konstrukte. U njegovoj glumi, međutim, nikada nije bilo očekivanog i predvidljivog; upravo zato što je ponirući u dubinu duše, psihe i karaktera likova koje je tumačio, omogućavao sebi da im dodijeli i važan segment vlastite osobnosti.
Prvi stalni angažman Božidar Boban dobio je odmah poslije završene Akademije, godine 1962., u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Do 1966. na središnjoj nacionalnoj pozornici uglavnom se ističe u postavama djela suvremenih pisaca: Sartrea, Giraudouxa, Pere Budaka, Hristića, Kesselringa, a zatim prelazi u današnje Dramsko kazalište Gavella, gdje će ostati do 1983.
Dominis u Supekovom Heretiku, Don Jere u Marinkovićevoj Gloriji, Sigismund u postavi Calderonove drame Život je san, Student u Strindbergovoj Sablasnoj sonati, naslovni junak u Shakespeareovom Macbethu i Henriku IV., Čehovljevom Ivanovu te Schafferovom Amadeusu, samo su neke od velikih uloga koje je odigrao u tom razdoblju, postavši jednim od neospornih prvaka hrvatskog glumišta. No glumcu Bobanove energije, snage i znatiželje trebali su i dodatni izazovi, pa često nastupa i na Dubrovačkim ljetnim igrama i Splitskom ljetu te u zagrebačkom Teatru ITD.
"Boban je sklon brechtovskim začudnostima u glumi", zapisuje Georgij Paro koji s njim kao naslovnim junakom u Dubrovniku postavlja Brechtova Eduarda II. i Krležinog Kristofora Kolumba, te Areteja u kojem Bobanova verbalna ekvilibristika biva stavljena u službu jednog od Krležinih Apatrida. Zanimljiva je i Bobanova niska ostvarenja u šekspirijanskom teatru Ljetnih igara, u kojoj, pred ostalih, pronalazimo i kreacije Ariela, Orsina, Fortinbrasa, Menena i Rodriga, ali tu su i Ciprijan u Violićevoj postavi Prikazanja života i muke Sv. Ciprijana i Justine te Agamemnon u prvom dijelu Eshilove Orestije. S redateljem te predstave, Marinom Carićem u Splitu je nastupio u antologijskoj postavi Marulićeve Judite, potvrdivši se u ulozi Oloferna kao vrstan govornik srednjodalmatinske čakavice, a u svom rodnom gradu zablistao je i kao Moliereov Don Juan, Držićev Pomet i Bulgakovljev Gospodin de Moliere.
U Teatru ITD Božidar Boban gotovo je isključivo bio posvećen modernom kazališnom repertoaru, ostvarenom u širokom žanrovsko-stilskom spektru, od poetskog kazališta do groteske. Mlađa publika najprije ga se s ITD-ovske pozornice sjeća u nekoliko uloga iz predstave Alma Mahler Maje Gregl i Ivice Boban, no povijest tog kazališta itekako ga dobro pamti i kao Camusova Kaligulu, Claudelova Almarica, Ionescova Banca, Mullerova Filokteta i Brešanova Jocu Škokića.
Godine 1983. Božidar Boban vratio se u zagrebački HNK, gdje su se na njegovom repertoaru ponovno našle amblematske uloge iz svih razdoblja hrvatske i europske dramske književnosti, od Sofoklova Kreonta i Gundulićeva Ljubdraga, preko Bulgakovljeva Majstora, Pirandellova Dr. Hinkfussa i Cesarčeva Starčevića do Bakarićeva Supila i Šnajderova Paola Grimaldija.
Uspješno živeći neku drugu kazališnu epohu od one u kojoj je započeo svoj profesionalni put, Boban je u nova vremena (i novim generacijama) prenio zanos, predanost i temeljitost na kojem je počivala poetika njegovog i prethodnih mu glumačkih naraštaja.
MIRO BELAMARIĆ - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - OPERA
Žiri za operu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dirigentu i skladatelju gospodinu Miri Belamariću.
Uz ime proslavljenog dirigenta i skladatelja Mire Belamarića vežu se neke od najzapaženijih opernih predstava koje su u drugoj polovici prošlog stoljeća označile vrhunac cjelokupne hrvatske operne reprodukcije. U preko 40 godina dugoj umjetničkoj karijeri Belamarić je svojim talentom, znanjem kao i nepogrešivom intuicijom snažno obilježio i obogatio operni repertoar HNK a u Zagrebu. Rođen u Šibeniku 1935. godine, studij dirigiranja i kompozicije upisuje na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji u klasi Milana Horvata, odnosno Stjepana Šuleka, zatim specijalizaciju u Salzburgu kod Lovre pl. Matačića te u Sieni kod Sergiua Chelibidachea. Bio je asistent Herbertu von Karajanu na Salzburškom Festivalu, a od 1975.-77. godine asistirao je Karlu Böhmu. Dirigentski debi ostvario je u siječnju 1960. godine u Gradskom kazalištu Komedija u Leharovoj Veseloj udovici . Nekoliko godina kasnije debitirao je na sceni HNKa u Zagrebu predstavom Gotovčeve opere Dalmaro. Za središnju nacionalnu kuću ostao je vezan punih 25 godina u svojstvu dirigenta, šefa dirigenta, redatelja i skladatelja. Istaknuo se kao vrsni interpret dijametralno oprečnih glazbenih stilova, ujedno i antologijskih opernih ostvarenja. To se prvenstveno odnosi na opere ranog belcanta poput Bellinijeve Norme u uzorno klasičnoj režiji Vlade Habuneka s vrsnim tumačima glavnih uloga koje je pronašao u Ljiljani Molnar Talajić i Dunji Vejzović, zatim Verdijevog Nabucca ostvarenog u suradnji s redateljem Petrom Selemom i u legendarnom scenskom okviru Božidara Rašice s rekordnih 150 izvedbi u 25 godina gotovo neprekinutog scenskog života na zagrebačkoj pozornici. Više od 20 godina na repertoaru se održala i Verdijeva Traviata za čiji je dugovječan uspjeh uz Belamarića zaslužan Vladimir Ruždjak kao redatelj i interpret uloge Georgea Germonta. Blistav niz interpretacija Verdijevih partitura maestro Belamarić nastavio je izvedbama Don Carlosa, Krabuljnog plesa i Otella a s jednakim uspjehom na scenu je nakon dugo vremena vratio verističku Ponchiellijevu Giocondu u režiji Petera Bussea kao i jednočinke Cavalleria Rusticana Pietra Mascagnia i Pagliacci Ruggiera Leoncavalla u fellinijevsko - strastvenoj režiji Giancarla del Monaca. Uz dirigentska ostvarenja dokazao se i kao vrlo uspješan redatelj Mozartove opere Cosi fan tutte te Donizettijevih komičnih opera Don Pasquale i Ljubavni napitak. Pod Belamarićevim autoritativnim vodstvom izvedena su prva dva dijela Wagnerove tetralogije - Rajnino zlato i Walkuera a značajan pomak u obogaćenju repertoara učinjen je odabirom dvaju naslova iz pera Richarda Straussa: Salome koja je na zagrebačkoj pozornici izvedena nakon punih 30 godina i Elektre koja je doživjela prvu hrvatsku scensku izvedbu. Kao skladatelj najviše se istaknuo operama Ljubav don Perlimplina, skladanu prema drami Frederica Garcije Lorce praizvedenu u Zagrebu 1975. godine a zatim s jednako velikim uspjehom izvođenu u Pragu i Kasselu i Priče iz Bečke šume, prema Oedenu von Horvathu praizvedenu u Karlsruheu 1993.godine, potom u Zagrebu 1997. godine.
Tu je još i nikad izvedena opera Don Juan - buntovnik za sva vremena, prema Tirsu de Molini za koju je 1983. osvojio prvu nagradu Bečke državne opere.
Nastupao je na opernim i koncertnim pozornicama u Hrvatskoj, Japanu, Austriji, Italiji, Grčkoj, Francuskoj, Češkoj, Njemačkoj, SAD-u, Luxemburgu, Rusiji, Švicarskoj i Meksiku.
Obnašao je funkciju glazbenog ravnatelja Dubrovačkih ljetnih igara 1990. i 1991. godine.
Odlikovan je brojnim nagradama i priznanjima od kojih su najznačajnije Nagrada Milka Trnina Hrvatskog društva glazbenih umjetnika, Vjesnikova nagrada za glazbu Josip Štolcer Slavenski, Nagrada Grada Zagreba i Nagrada Vladimir Nazor.
Maestro Belamarić već dugi niz godina živi povučeno u svom domu u Austriji te mu povodom dodjele ove prestižne Nagrade za životno djelo Hrvatskog glumišta zahvaljujemo na svemu učinjenom za opernu umjetnost i upućujemo čestitke s najljepšim željama povodom 80. rođendana.
Žiri za DRAMU :
Željka Turčinović - predsjednica
Članovi - Danica Dedijer, Nina Erak-Svrtan, Darko Janeš, Slavica Knežević
Žiri za OPERU:
Branko Mihanović - predsjednik
Članovi - Pero Glavinić, Branimir Pofuk
Žiri za BALET:
Dr.sc. Svebor Sečak - predsjednik
Članovi - Bruna Reić, mag.art. Tina Zubović
