NovostiNominacije za NHG 2026.g.

11. studeni 2026.

Nominacije za NHG 2026.g.

NOMINACIJE PREDSTAVA I IZUZETNIH
UMJETNIČKIH OSTVARENJA ZA NAGRADU HRVATSKOG GLUMIŠTA 2026. g.

NAGRADE SE DODJELJUJU U SLJEDEĆIM KATEGORIJAMA:

Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI

Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA

Nominirane:

1. "Kuća je velika, ne može se ona nosit" Dorotee Šušak i Romana Nikolića u režiji Romana Nikolića i produkciji Kazališta Marina Držića, Dubrovnik;

2. "Maria Stuart" Friedricha Schillera u režiji Matije Ferlina i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. "Sigurna kuća" Jelene Kovačić prema romanu Marine Vujčić u režiji Anice Tomić i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella, Zagreb.

Za najbolje redateljsko ostvarenje - DRAMA

Nominirani:

1. Romano Nikolić za režiju predstave "Kuća je velika, ne može se ona nosit" Dorotee Šušak i Romana Nikolića u produkciji Kazališta Marina Držića, Dubrovnik;

2. Ivan Plazibat za režiju predstave "Kralj Lear" Williama Shakespearea u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu;

3. Anica Tomić za režiju predstave "Sigurna kuća" Jelene Kovačić prema romanu Marine Vujčić u produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella, Zagreb.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - DRAMA

Glavna ženska uloga

Nominirane:

1. Mirej Stanić za ulogu Majke u predstavi "Kuća je velika, ne može se ona nosit" Dorotee Šušak i Romana Nikolića u režiji Romana Nikolića i produkciji Kazališta Marina Držića, Dubrovnik;

2. Dijana Vidušin za ulogu Lade Lončar u predstavi "Sigurna kuća" Jelene Kovačić prema romanu Marine Vujčić u režiji Anice Tomić i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella, Zagreb;

3. Nina Violić za ulogu Ellide Wangel u predstavi "Žena s mora" Henrika Ibsena u režiji Ivana Plazibata i produkciji 77. Dubrovačkih ljetnih igara.

Glavna muška uloga

Nominirani:

1. Zoran Čubrilo za ulogu Borisa Marune u predstavi "Bullshit, lipi moj" Borisa Marune u režiji Zorana Čubrila i koprodukciji Teatrina Grdelin, Zagreb i Zagrebačkog kazališta mladih;

2. Stipe Jelaska za ulogu Floriana Herschta u predstavi "Herscht 07769" Lászla Krasznahorkaija u režiji Ivice Buljana i produkciji 72. Splitskog ljeta;

3. Ljubomir Kerekeš za ulogu Kralja Leara u predstavi "Kralj Lear" Williama Shakespearea i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu.

Sporedna ženska uloga

Nominirane:

1. Ana Begić Tahiri za ulogu Gospođe Cheveley u predstavi "Idealan muž" Oscara Wildea u režiji Aleksandra Popovskog i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Ksenija Pajić za ulogu Ladine majke u predstavi "Sigurna kuća" Jelene Kovačić prema romanu Marine Vujčić u režiji Anice Tomić i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella, Zagreb;

3. Dea Presečki za uloge Cordelie i Lude u predstavi "Kralj Lear" Williama Shakespearea u režiji Ivana Plazibata i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu.

Sporedna muška uloga

Nominirani:

1. Karlo Mrkša za ulogu Edgara u predstavi "Kralj Lear" Williama Shakespearea u režiji Ivana Plazibata i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu;

2. Marjan Nejašmić Banić za ulogu Munula u predstavi "Skup" Marina Držića u režiji Paola Magellija i koprodukciji 77. Dubrovačkih ljetnih igara, Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu i Kazališta Marina Držića, Dubrovnik;

3. Ivan Simon za uloge Lude i Gutenberga u predstavi "Carmina Burana" Kokana Mladenovića, Karle Leko i Dubravka Mihanovića u režiji Kokana Mladenovića i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella, Zagreb.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina

Ženska uloga

Nominirane:

1. Mia Bujan za ulogu Emmy u predstavi "Lutkina kuća, dio drugi" Lucasa Hnatha u režiji Gorana Golovka i produkciji Gradskog kazališta mladih Split;

2. Tea Harčević za ulogu Hilde u predstavi "Žena s mora" Henrika Ibsena u režiji Ivana Plazibata i produkciji 77. Dubrovačkih ljetnih igara;

3. Anja Jogunica za ulogu Marte u predstavi "Zeitnot" Vida Leža i Filipa Rutića u režiji Patrika Sečena i Tome Serdarevića i produkciji Sveučilišta u Zagrebu - Studentskog Centra - Teatra &TD, Zagreb.

Muška uloga

Nominirani:

1. Ivan Jurković za ulogu Mordecaija Weintrauba u predstavi "Max, Misha i ofenziva Tet" Johana Harstada u režiji Ivice Buljana i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih;

2. Lovro Rimac za ulogu Starca u predstavi "Antologija sjećanja" Lovre Rimca u režiji Marine Petković Liker i produkciji Umjetničke organizacije Četveroruka, Zagreb;

3. Dorian Vicić za ulogu u predstavi "Kuća je velika, ne može se ona nosit" Dorotee Šušak i Romana Nikolića u režiji Romana Nikolića i produkciji Kazališta Marina Držića, Dubrovnik.

Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mlade

Nominirane:

1. "Kako živi Antuntun" Grigora Viteza u režiji Hrvoja Korbara i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu;

2. "Miševi i mačke naglavačke" Ivane Đula i Milice Sinkauz prema zbirci pjesama Luke Paljetka u režiji Renate Carole Gatica i produkciji Gradskog kazališta lutaka, Rijeka;

3. "Pustolovine Huckleberryja Finna" Filipa Jurjevića prema Marku Twainu u režiji Vanje Jovanovića i produkciji Zagrebačkog kazališta lutaka.

Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade

Ženska uloga

Nominirane:

1. Nika Grbelja za ulogu Mije u predstavi "Ovo bi mogao biti moj razred" Jana Sameka u režiji Anice Tomić i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci, u suradnji s Akademijom primijenjenih umjetnosti, Rijeka;

2. Marijana Matoković za ulogu Tenise u predstavi "Smash" Marijane Matoković u režiji Julien Delime i produkciji Teatra Cirkus Punkt u suradnji s kazalištem Knap, Zagreb;

3. Josipa Oršolić za ulogu Kraljevne u predstavi "Kraljević žabac" prema bajci braće Grimm u režiji Hrvoja Zalara i produkciji Kazališta Prijatelj, Zagreb.

Muška uloga

Nominirani:

1. Nikša Eldan za ulogu Antuntuna u predstavi "Kako živi Antuntun" Grigora Viteza u režiji Hrvoja Korbara i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu;

2. Gordan Marijanović za ulogu Sreće u predstavi "Balonom iznad Kapadokije" Tamare Kučinović u režiji Tamare Kučinović i produkciji Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića, Osijek;

3. Adam Skendžić za ulogu Huckleberryja Finna u predstavi "Pustolovine Huckleberryja Finna" Filipa Jurjevića prema Marku Twainu u režiji Vanje Jovanovića i produkciji Zagrebačkog kazališta lutaka.

Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave

Nominirani:

1. Vid Hribar za dramatizaciju i dramaturgiju teksta "Max, Misha i ofenziva Tet" Johana Harstada u režiji Ivice Buljana izvedenog u produkciji Zagrebačkog kazališta mladih;

2. Dorotea Šušak i Romano Nikolić za dramski tekst "Kuća je velika, ne može se ona nosit" u režiji Romana Nikolića praizveden u produkciji Kazališta Marina Držića, Dubrovnik;

3. Pavle Vrkljan za dramski tekst "Mali ljudi malo lažu" u režiji Pavla Vrkljana praizveden u koprodukciji Umjetničke organizacije T25 i KunstTeatra, Zagreb.

Najbolja redateljska ostvarenja u radiodrami

Nominirani:

1. Dražen Krešić za režiju radiodrame "Metod" Filipa Rutića;

2. Hana Veček za režiju radiodrame "Sin, majka i otac sjede i dugo šute" Ivora Martinića;

3. Petar Vujačić za režiju radiodrame "Martin Eden 2. dio" Jacka Londona.

Za najbolja glumačka ostvarenja u TV drami

Nominirani:

1. Iva Babić za ulogu Nade Šafranek u dramskoj seriji "Dnevnik velikog Perice" u režiji Vinka Brešana;

2. Dušan Bućan za ulogu Josipa Žnidaršića - Žnide u dramskoj seriji "Dnevnik velikog Perice" u režiji Vinka Brešana;

3. Marko Makovičić za ulogu Blaža Živkovića u dramskoj seriji "Blaž među ženama" u režiji Gorana Kulenovića.

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dodjeljuje se Goranu Matoviću.

Nagrada se dodjeljuje Goranu Matoviću za produkciju predstave "Aretej" te za dugogodišnji kontinuitet u vođenju i produkciji Festivala Miroslav Krleža.

Kao pokretač i ravnatelj, Matović već petnaest godina uspješno održava i razvija festival koji svake godine iznova scenski oživljava Krležina djela. Ovogodišnji je vrhunac tog kontinuiteta premijera drame Aretej (u režiji Aide Bukvić i dramaturgiji Gorana Matovića) posvećena Georgiju Paru, koja kroz specifično scensko kretanje povezuje prostore Gornjeg grada - od Tomićeve i tunela Grič do Kamenitih vrata i dvorišta gimnazije Tituš Brezovački.

Zahvaljujući ustrajnosti i produkcijskoj posvećenosti Gorana Matovića, Festival Miroslav Krleža postao je stabilna, prepoznatljiva i nezaobilazna točka zagrebačkog kulturnog života, potvrđujući da Krležino djelo - u skladu s njegovim riječima "Sjetite me se 2022." - trajno živi na sceni.

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju - DRAMA, OPERA I PLES

SCENOGRAFIJA

Nominirani:

1. Lara Cannito u operi "Rusalka" Antonína Dvořáka pod dirigentskim vodstvom Srbe Dinića u režiji Caterine Panti Liberovici i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Lovro Ivančić i Matej Kniewald u plesnoj predstavi "Mandragora" autorice Petre Hrašćanec u produkciji Umjetničke organizacije 21:21 i Mirabelke, u koprodukciji sa Zagrebačkim plesnim centrom i Zavodom EN-KNAP;

3. Zdravka Ivandija Kirigin u drami "Žena s mora" Henrika Ibsena u režiji Ivana Plazibata i produkciji 77. Dubrovačkih ljetnih igara.

KOSTIMOGRAFIJA

Nominirani:

1. Desanka Janković i Matija Ferlin u plesnoj predstavi "Spavaj dijete moje malo, spavaj" u režiji i koreografiji Matije Ferlina, u produkciji Umjetničke organizacije Katana i Udruge TRAS i koprodukciji sa Zagrebačkim plesnim centrom i Mediteranskim plesnim centrom;

2. Mia Popovska u drami "Idealan muž" Oscara Wildea u režiji Aleksandra Popovskog i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Mladen Radovniković u operi "Ljubavni napitak" Gaetana Donizettija pod dirigentskim vodstvom Vetona Marevcija u režiji Gorana Golovka i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA

Za najbolju predstavu u cjelini - OPERA

Nominirani:

1. "Aida" Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Piera Giorgija Morandija u režiji Marija Pontiggije i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. "Rusalka" Antonína Dvořáka pod dirigentskim vodstvom Srbe Dinića u režiji Caterine Panti Liberovici i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. "Turandot" Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Valentina Egela u režiji Arnauda Bernarda i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci.

Za najbolje redateljsko ostvarenje - OPERA

Nominirani:

1. Arnaud Bernard za režiju opere "Turandot" Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Valentina Egela i u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci;

2. Goran Golovko za režiju opere "Ljubavni napitak" Gaetana Donizettija pod dirigentskim vodstvom Vetona Marevcija i u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;

3. Caterina Panti Liberovici za režiju opere "Rusalka" Antonína Dvořáka pod dirigentskim vodstvom Srbe Dinića i u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za najbolje dirigentsko ostvarenje - OPERA

Nominirani:

1. Srba Dinić za dirigiranje operom "Rusalka" Antonína Dvořáka u režiji Caterine Panti Liberovici i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Valetin Egel za dirigiranje operom "Turandot" Giacoma Puccinija u režiji Arnauda Bernarda i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci;

3. Pier Giorgio Morandi za dirigiranje operom "Aida" Giuseppea Verdija u režiji Marija Pontiggije i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA

Ženska uloga

Nominirane:

1. Kristina Kolar za ulogu Turandot u operi "Turandot" Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Valentina Egela, u režiji Arnauda Bernarda i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci;

2. Josipa Lončar za ulogu Đule u operi "Ero s onoga svijeta" Jakova Gotovca pod dirigentskim vodstvom Mikhaila Sinkevicha, u režiji Hrvoja Korbara i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;

3. Evelin Novak za ulogu Elisabeth u operi "Tannhäuser" Richarda Wagnera pod dirigentskim vodstvom Srbe Dinića, u režiji Franka Van Laeckea i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Muška uloga

Nominirani:

1. Ivica Čikeš za ulogu Ramfisa u operi "Aida" Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Piera Giorgija Morandija, u režiji Marija Pontiggije i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i za ulogu Filipa II. u operi "Don Carlo" Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Simona Krečića, u režiji Gorana Golovka i produkciji 72. Splitskog ljeta;

2. Tomislav Mužek za ulogu Princa u operi "Rusalka" Antonína Dvořáka pod dirigentskim vodstvom Srbe Dinića, u režiji Caterine Panti Liberovici i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i za ulogu Don Carla u operi "Don Carlo" Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Simona Krečića, u režiji Gorana Golovka i produkciji 72. Splitskog ljeta;

3. Ljubomir Puškarić za ulogu Nikole Šubića Zrinjskoga u operi "Nikola Šubić Zrinjski" Ivana pl. Zajca pod dirigentskim vodstvom Ivana Josipa Skendera, u režiji Lee Anastazije Fleger i koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku te Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu i za ulogu Amonasra u operi "Aida" Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Piera Giorgija Morandija, u režiji Marija Pontiggije i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina - OPERA

Ženska ili muška uloga

Nominirani:

1. Gabriela Hrženjak za ulogu Adine u operi "Ljubavni napitak" Gaetana Donizettija pod dirigentskim vodstvom Vetona Marevcija, u režiji Gorana Golovka i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;

2. Davor Nekjak za ulogu Alberta u operi "Werther" Julesa Masseneta pod dirigentskim vodstvom Piera Giorgija Morandija, u režiji Dantea Ferrettija i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Tia Pikija za ulogu Mare u operi "Povratak razmetnoga sina" Anđelka Igreca pod dirigentskim vodstvom Anđelka Igreca, u režiji Tara Morikawe i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - PLESNA UMJETNOST

Za najbolju predstavu u cjelini - PLES

Nominirane:

1. "All'arme" autori Ginerva Panzetti i Enrico Ticconi u produkciji Studija za suvremeni ples i koprodukciji Mreža Pan-Adria i ArtistiAssociati Centro di Produzione teatrale (Gorizia); Zavod En-Knap (Ljubljana); Hrvatski kulturni dom na Sušaku (Rijeka); Zavod Flota (Murska Sobota); Zagrebački plesni centar; Slovensko narodno gledališče Nova Gorica; Mediteranski plesni centar (Svetvinčenat);

2. "Nepostojano mjesto" autorice Irme Omerzo u produkciji Umjetničke organizacije Marmot;

3. "Studija slučaja - Politpornografija" autorice Anne Javoran u produkciji Pogonatora 2025. i Centra za dramsku umjetnost.

Za najbolje koreografsko ostvarenje - PLES

Nominirani:

1. Irma Omerzo za koreografiju u plesnoj predstavi "Nespostojano mjesto" u produkciji Umjetničke organizacije Marmot.

2. Silvia Marchig, Ana Kreitmeyer, Ana Novković, Silvio Mumelaš za koreografiju u plesnoj predstavi "Euridika izlazi" u produkciji Kik Melone i koprodukciji Centar za dramsku umjetnost i Zagrebački plesni centar;

3. Ivana Bojanić za koreografiju u plesnoj predstavi "HIHI" u produkciji Kik Melone i koprodukciji s Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - PLES

Ženska uloga

Nominirane:

1. Nika Lilek za ostvarenje u predstavi "Othello" u koreografiji Maše Kolar i koprodukciji HNK u Varaždinu, Kazališta Marina Držića, Dubrovnik te Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.

2. Ema Crnić za ostvarenje u predstavi "Nepostojano mjesto" u koreografiji Irme Omerzo i produkciji Umjetničke organizacije Marmot;

3. Margareta Firinger za ostvarenje u predstavi "HIHI" u koreografiji Ivane Bojanić u koprodukciji Kik Melone i Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Muška uloga

Nominirani:

1. Valentin Chou za ostvarenje u predstavi "Exit - prvi dio Salopette" u koreografiji Yellowbiz umjetničkog kolektiva (Michele Pastorini, María Matarranz de las Heras, Valentin Chou) i produkciji Yellowbiz umjetničkog kolektiva - Yellowbiz Art Collective, Cornelia Dance Company, Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu, Zagrebačkog plesnog centra i Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku;

2. Tomislav Feller za ostvarenje u predstavi "Adriatic Epic" u koreografiji Tomislava Fellera i Marina Lemića, u produkciji Tomislava Fellera i koprodukciji sa Zagrebačkim plesnim centrom, Mediteranskim plesnim centrom i Elias 2061;

3. Marin Lemić za ostvarenje u predstavi "Adriatic Epic" u koreografiji Tomislava Fellera i Marina Lemića, u produkciji Tomislava Fellera i koprodukciji sa Zagrebačkim plesnim centrom, Mediteranskim plesnim centrom i Elias 2061.

PAOLO MAGELLI - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA

Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Žiri za dramu dodijelili su ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje gospodinu Paolu Magelliju.

Doprinos velikih umjetnika kazalištu može se mjeriti brojem predstava, osvojenim nagradama, međunarodnim uspjesima i desetljećima stvaralačkog rada. No postoje umjetnici čiji značaj nadilazi sve te mjerljive kategorije jer su svojim djelovanjem uspjeli mijenjati samo kazalište, njegove estetske horizonte, umjetničke kriterije i načine mišljenja.

Paolo Magelli jedan je od takvih umjetnika.

Tijekom više od pola stoljeća iznimno plodne međunarodne karijere ostvario je impresivan redateljski opus na brojnim europskim i svjetskim pozornicama. No njegov odnos s hrvatskim kazalištem ima posebno značenje. Ono za njega nikada nije bilo tek jedna od postaja na međunarodnom umjetničkom putu, nego prostor trajne stvaralačke pripadnosti, umjetničkog istraživanja i duboke osobne povezanosti.

Tijekom osamdesetih godina Magelli postaje jednim od ključnih protagonista preobrazbe hrvatskoga kazališta. Njegov dolazak na naše pozornice nije označio samo susret s iznimnom redateljskom osobnošću, nego i početak drukčijeg promišljanja kazališta, njegova jezika, izražajnih mogućnosti i društvene uloge.

Antologijske Feničanke, Elektra i Helena, njegova Euripidova ratna trilogija, kao i Ludi dani i Nacija, predstavljaju neke od prijelomnih trenutaka toga razdoblja. U tim su se predstavama već jasno očitovale temeljne odrednice njegove redateljske poetike: radikalno preispitivanje dramskog predloška, snažna scenska imaginacija, oslobađanje glumačkog izraza i svijest o kazalištu kao prostoru u kojem se prepoznaju, ali i anticipiraju društveni i povijesni lomovi.

U vremenu rastućih napetosti i političkih sukoba Magelli je u antičkim tragedijama i europskoj dramskoj literaturi prepoznavao zastrašujuće aktualna pitanja nasilja, vlasti, manipulacije, ali i ljudske odgovornosti. Njegove predstave nisu samo govorile o vremenu u kojem su nastajale, nego su na osobit način naslućivale ono što će tek uslijediti.

U Zagrebačkom kazalištu mladih, Gavelli, Hrvatskom narodnom kazalištu, na Dubrovačkim ljetnim igrama, Splitskom ljetu i drugim hrvatskim pozornicama stvarao je predstave koje su nerijetko postajale događajima koji nadilaze granice kazališne umjetnosti. No njegov doprinos nije se iscrpljivao u pojedinačnim redateljskim uspjesima. On je trajno utjecao na oblikovanje umjetničke svijesti kazališnih sredina u kojima je djelovao, otvarajući ih novim poetikama i drukčijim načinima rada.

Osobito je dragocjena njegova sposobnost da u klasičnim dramskim djelima prepozna neuralgične točke sadašnjosti. Antička tragedija, Shakespeare, Čehov, Pirandello ili Brecht u njegovim režijama nisu pripadali nedodirljivom svijetu književne baštine, nego su postajali naši suvremenici. Jednako je važan njegov odnos prema hrvatskoj dramskoj književnosti. Svojim interpretacijama Držića, Krleže, Šnajdera, Šovagovića, Matišića, Vidića i drugih autora pridonosio je novom čitanju hrvatske dramske baštine, ali i afirmaciji suvremenih dramatičara, otkrivajući u njihovim djelima univerzalne ljudske i društvene sukobe te ih uključujući u širi kontekst suvremenoga europskog kazališta. Njegove predstave nisu nudile jednostavne odgovore, nego su otvarale pitanja, uznemiravale, provocirale i pozivale na suočavanje s vlastitim uvjerenjima.

Posebno mjesto u Magellijevu stvaralaštvu zauzima rad s glumcima. Zahtjevan i beskompromisan, ali uvijek usmjeren prema oslobađanju stvaralačke energije, generacijama hrvatskih glumaca otvarao je nove prostore umjetničke slobode. Poticao ih je da napuste sigurnost usvojenih postupaka, da riskiraju i otkrivaju nove mogućnosti vlastitog izraza. Mnogima su upravo susreti s njim označili važne prekretnice u umjetničkim biografijama. Njegov utjecaj zato ne živi samo u predstavama koje je režirao, nego i u iskustvima, znanjima i umjetničkoj hrabrosti onih s kojima je radio.

Neodvojiva od njegova umjetničkog djelovanja jest i svijest o društvenoj odgovornosti kazališta. Za Magellija kazalište nikada nije bilo prostor bijega od stvarnosti, nego mjesto njezina najintenzivnijeg preispitivanja. Njegovo je kazalište politično u najdubljem značenju te riječi: ne zato što nudi ideološke odgovore, nego zato što se bavi odnosima moći, mehanizmima nasilja, položajem pojedinca u društvu i njegovom odgovornošću pred poviješću. Njegova je umjetnička biografija povijest neprestanog nepristajanja na konvencije, intelektualnu ravnodušnost i svako odustajanje od slobode stvaranja.

Paolo Magelli trajno je obilježio hrvatsko kazalište, sudjelujući u oblikovanju njegova suvremenog identiteta.

Stoga Nagrada hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelo Paolu Magelliju nije samo priznanje iznimnoj redateljskoj karijeri. Ona je priznanje umjetniku koji je hrvatsko kazalište provocirao, mijenjao, obogaćivao i otvarao svijetu.

Jer najveći doprinos Paola Magellija hrvatskom kazalištu nije samo u predstavama koje nam je dao, nego i u onome što je svojim radom učinio mogućim. U slobodi koju je otvarao, u granicama koje je pomicao, u pitanjima koja je postavljao i u umjetničkoj hrabrosti koju je poticao.

U uvjerenju da kazalište nije i ne smije biti tek odraz svijeta, nego mjesto na kojem se taj svijet može iznova misliti, propitivati i mijenjati.

MIRJANA BOHANEC VIDOVIĆ - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - OPERA

Žiri za operu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje Mirjani Bohanec Vidović

Mirjana Bohanec Vidović, sopranistica, operna umjetnica, svojim je dugogodišnjim umjetničkim djelovanjem ostavila vrijedan i prepoznatljiv trag u hrvatskoj glazbenoj i kazališnoj kulturi, a osobito u opernoj umjetnosti. Njezin fino i plemenito oblikovani lirski sopran punih je dvadeset i sedam godina, od 1966. do 1994., krasio pozornicu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, na kojoj je ostvarila niz zapaženih i umjetnički zaokruženih interpretacija, potvrđujući iznimnu vokalnu kulturu, muzikalnost i scensku osobnost.

Na opernoj sceni debitirala je još kao studentica pjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi Ive Lhotke Kalinskog. Dana 16. travnja 1966. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu solistički je nastupila u scenskoj kantati Carmina burana Carla Orffa, pod ravnanjem maestra Nikše Bareze i u režiji Vladimira Ruždjaka. Kao polaznica Opernog studija zagrebačke Opere, koji je vodio dirigent Milan Sachs, ostvarila je ulogu Lidije u opereti Barun Trenk Srećka Albinija, a pjevala je i svoju prvu Susannu u Mozartovu Figarovu piru, u produkciji Muzičke akademije. Ta će uloga postati jednom od najprepoznatljivijih u njezinu repertoaru. Dobivši stipendiju Austrijskoga kulturnog instituta, odlazi na usavršavanje u Salzburg i Beč. Sezonu 1968./1969. provodi kao članica Bečke komorne opere, a 1969. vraća se u Zagreb i postaje solistica Opere HNK-a, čime započinje njezino dugogodišnje i iznimno plodno umjetničko razdoblje.

Kao operna umjetnica ostvarila je više od četrdeset uloga, te se profilirala ponajprije kao izvrsna interpretatorica Mozartovih i talijanskih belkantističkih uloga, a njezin je repertoar obuhvaćao širok raspon lirskih i koloraturnih kreacija. Godine 1974. pjeva Papagenu u Mozartovoj Čarobnoj fruli, ostvarivši interpretaciju koja joj je donijela niz pohvalnih kritika. Već sljedeće godine trijumfira kao Adina u Donizettijevu Ljubavnom napitku, osvojivši kritiku "sigurnim, nosivim, zvonkim visokim tonovima, kultiviranom koloraturnom frazom i izrazito muzikalnom interpretacijom" (M. Barbieri). Godine 1976. prepoznata je kao "pjevački profinjena i glumački uživljena" Antonija u Offenbachovim Hoffmannovim pričama (B. Polić).

Uz Mozartove Susannu i Papagenu pjeva Despinu u Così fan tutte, Zerlinu u Don Giovanniju te Blonde u Otmici iz Saraja. Njezin repertoar obuhvaćao je i brojne druge uloge: Rosinu u Rossinijevu Seviljskom brijaču, Oscara u Verdijevu Krabuljnom plesu, Zdenku u Straussovoj Arabelli, Polly u Weillovoj Prosjačkoj operi, Clarissu u Haydnovu Životu na Mjesecu, Cloris u operi Erindo baroknog skladatelja Johanna Sigismunda Kussera, uz Antoniju i Olympiju u Offenbachovim Hoffmannovim pričama, Musettu u Puccinijevoj La Bohème, Violettu u Verdijevoj Traviati, Neddu u Leoncavallovim Pagliaccima, Echo u Straussovoj Arijadni na Naksosu, Sreću u Bersinu Postolaru od Delfta, Marženku u Smetaninoj Prodanoj nevjesti, Danicu u Gotovčevu Stancu, Antonidu u Glinkinu Ivanu Susanjinu, Micaelu i Frasquitu u Bizetovoj Carmen, Marcellinu u Beethovenovu Fideliju, Amora, a potom i Euridiku u Gluckovu Orfeju i Euridici, Doricu u operi Dorica pleše Krste Odaka, te Norinu u Donizettijevu Don Pasqualeu.

Važan dio njezina umjetničkog djelovanja zauzima hrvatski operni repertoar. Ostvarila je niz uloga u djelima domaćih skladatelja, među kojima se ističu Irida u operi Oluja Stjepana Šuleka (1969.), Pela u Gotovčevoj operi Morana (1975.), Sreća u Postolaru od Delfta Blagoja Berse (1980.), Sultanija u Hasanaginici Miroslava Miletića (1982.), Danica u Gotovčevu Stancu (1983.), Tajnica i Kostimograf u operi Požar u operi Borisa Papandopula (1983.), Dorica u operi Dorica pleše Krste Odaka (1988.) te sopranska uloga u glazbenoj igri Božićna priča Rudolfa Matza (1991.).

Izrazit pjevačko-scenski afinitet iskazala je i prema operetnom repertoaru, u kojem se ističu Valencienne u Lehárovoj Veseloj udovici, Adele u Straussovu Šišmišu te Lidija u opereti Barun Trenk Srećka Albinija.

Posebno mjesto u njezinu repertoaru imala je uloga Jelene u Zajčevu Nikoli Šubiću Zrinjskom, jednoj od njezinih najdražih i srcu najbližih opernih kreacija. Upravo se tom ulogom 1994. godine Mirjana Bohanec Vidović oprostila od operne pozornice i pjevačke karijere, zaključivši tako gotovo tri desetljeća umjetničkog djelovanja u zagrebačkoj Operi.

Posebno priznanje struke dobila je za interpretaciju Violette Valéry u Verdijevoj Traviati, koju je ostvarila u sezoni 1980./1981. na pozornici HNK-a Ivana pl. Zajca u Rijeci, osvojivši prestižnu nagradu "Milka Trnina" Udruženja muzičkih umjetnika Hrvatske za osobita umjetnička postignuća.

Uz bogatu opernu karijeru, Mirjana Bohanec Vidović ostvarila je i iznimno plodno koncertno djelovanje, nastupajući na recitalima i koncertima s uglednim orkestrima i komornim ansamblima, pod ravnanjem istaknutih dirigenata te uz pratnju brojnih renomiranih pijanista. Nastupala je na najznačajnijim domaćim i međunarodnim glazbenim festivalima te ostvarila brojna gostovanja diljem Europe i svijeta. Široj je javnosti osobito poznata po ulozi u kultnom filmu Kreše Golika Tko pjeva, zlo ne misli, kojom je stekla trajnu popularnost i prepoznatljivost izvan glazbenih krugova. Nakon završetka pjevačke karijere nastavila je djelovati na području kulture i međunarodne kulturne suradnje, osobito kroz diplomatski rad i promicanje hrvatske kulture u inozemstvu, kao i kroz humanitarne aktivnosti i potporu mladim glazbenicima. Za svoj umjetnički, kulturni i društveni doprinos primila je niz uglednih domaćih i međunarodnih priznanja i nagrada.

Mirjanu Bohanec Vidović odlikovali su fino iznijansiran pjevački ton, izvrsna vokalna tehnika, muzikalnost i istančan osjećaj za stil. Bila je pjevačica profinjene vokalne kulture, čija je glumačka interpretacija uvijek bila primjerena karakteru i zahtjevima uloge. Repertoar je birala inteligentno i promišljeno, u skladu s osobitostima svojega glasa. Njezine su kreacije, zahvaljujući spoju vokalne sigurnosti, muzikalnosti, osjećaja za stil i glumačke uvjerljivosti, odabrane likove oživljavale na najpotpuniji i najljepši način.

Svojim cjelokupnim umjetničkim djelovanjem, vokalnom i interpretativnom kulturom, bogatstvom opernoga repertoara te nizom vrijednih umjetničkih kreacija, Mirjana Bohanec Vidović zaslužila je istaknuto mjesto u povijesti hrvatske glazbene i kazališne umjetnosti. Njezina je umjetnička osobnost obogatila nekoliko desetljeća hrvatske operne scene, stoga je nagrada za svekoliko umjetničko djelo zasluženo priznanje ovoj opernoj umjetnici.

Žiri za DRAMU :

Darko Milas - predsjednik

Članovi - Vlasta Ramljak, Matija Prskalo, Helena Petković i Antonia Ćosić

Žiri za OPERU, OPERETU I MJUZIKL:

Martina Gojčeta Silić - predsjednica

Članovi - Zrinka Matić i Dalibor Cikojević

Žiri za PLES:

Šimun Stankov - predsjednik

Članice - Gordana Svetopetrić i Melita Spahić Bezjak

Adrialijek