Nagrada hrvatskog glumištaDosad nagrađeni

loading

2021./2022.

DOBITNICI NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA  2022. g.

NAGRADE SE DODJELJUJU U SLJEDEĆIM KATEGORIJAMA:

Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI

Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA

  • "55 kvadrata" Ivane Vuković u režiji Ivana Plazibata i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Split.
Za najbolje redateljsko  ostvarenje - DRAMA

  • Bobo Jelčić za režiju predstave "Sorry" autorskog projekta Bobe Jelčića u produkcij Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

Za najbolja umjetnička  ostvarenja - DRAMA

Glavna  ženska uloga

  • Dajana Čuljak za ulogu Rože u predstavi "Svoga tela gospodar" Slavka Kolara u režiji Damira Lončara i produkciji Glumačke družine Histrion iz Zagreba za 37. zagrebačko histrionsko ljeto.

 

Glavna  muška uloga

  • Damir Lončar za ulogu Tita Merellija u predstavi "Ludnica s tenorima" Kena Ludwiga u režiji Nine Kleflin i produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.

Sporedna ženska uloga

  • Arijana Čulina za ulogu Fani u predstavi "55 kvadrata" Ivane Vuković u režiji Ivana Plazibata i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Split.
Sporedna muška uloga

  • Ivica Pucar za ulogu Šimurine u predstavi "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja" Ive Brešana u režiji Dražena Ferenčine i koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta Zadar i Kazališta lutaka Zadar.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika  do 28 godina
Ženska  uloga

  • Nika Ivančić za ulogu Anite u predstavi "Bog masakra" Yasmine Reza u režiji Renate Carole Gatice i produkciji Istarskog narodnog kazališta - Gradskog kazališta Pula i za uloge u predstavi "Realisti" Jure Karasa u režiji Matka Raguža i produkciji Teatra Exit iz Zagreba.

 

Muška  uloga
  • Ugo Korani za uloge Dmitrija Fjodoroviča Karamazova i Kartašova u predstavi "Braća Karamazovi" prema romanima F. M. Dostojevskog u režiji Olivera Frljića i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.

 

Za   najbolju  lutkarsku predstavu ili  predstavu za djecu i mlade
  • "Mala Frida" autorski projekt Anice Tomić i Jelene Kovačić u režiji Anice Tomić i produkciji Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba.

Za najbolja  glumačka  ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade

Ženska  uloga

  • Katica Šubarić za ulogu Korine u predstavi "Gidionov čvor" Johnne Adams u režiji Roberta Raponje i produkciji Teatra Fort Forno iz Bala.
Muška  uloga

  • Andro Damiš za ulogu Viga Tolića u predstavi "Semafor" Petre Cicvarić u režiji Peđe Gvozdića i produkciji Gradskog kazališta Zorin dom Karlovac.

 

Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave
  • Ivan Vidić za dramski tekst  "Kronika seoske ljubavi" izveden u produkciji Teatra Rugantino iz Zagreba.

 

Najbolja  redateljska ostvarenja   u radio drami

  • Stephanie Jamnicky za režiju radio drame "Continental 350" Momčila Popadića.

 

 

Za najbolja  glumačka ostvarenja  u TV  drami
  • Živko Anočić za ulogu Perice u dramskoj seriji  "Dnevnik velikog Perice" u režiji Vinka Brešana.

 

 

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju - DRAMA, OPERA I PLES
SCENOGRAFIJA

  • Vesna Režić u operi "Samson i Dalila" Camillea Saint-Saënsa pod dirigentskim vodstvom Filipa Pavišića, u režiji Roberta Boškovića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku.

 

KOSTIMOGRAFIJA

  • Doris Kristić u predstavi za djecu i mlade "Mala Frida" autorskog projekta Anice Tomić i Jelene Kovačić u režiji Anice Tomić i produkciji Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba.

Za najbolja umjetnička ostvarenja  - OPERA

Za najbolju predstavu u cjelini - OPERA
  • "Lastavica" Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Lorenza Passerinija, u režiji Huga de Ane i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje - OPERA

  • Ivo Lipanović za dirigiranje opere "Simon Boccanegra" Giuseppea Verdija u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu za 68. Splitsko ljeto.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA

Ženska uloga

  • Lana Kos za ulogu Magde De Civry u operi "Lastavica" Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Lorenza Passerinija, u režiji Huga de Ane i produkciji  Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

Muška  uloga

  • Ivica Čikeš za ulogu Jacopa Fiesca u operi "Simon Boccanegra" Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu za 68. Splitsko ljeto.

 

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina - OPERA

Ženska ili muška uloga

  • Darija Auguštan za ulogu Laurette u operi "Gianni Schicchi" Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Valentina Egela u režiji Fabrizija Melana i koprodukciji Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka i Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja  - PLESNA UMJETNOST

Za najbolju predstavu u cjelini - PLES

Ravnopravno predstave:

  • "Sad sam Matthaus"u koreografiji Matije Ferlina, u produkciji Zavoda Emanat i Matije Ferlina te koprodukciji Wiener Festwochena, CND Pantin i Istarskog narodnog kazališta

i

  • "SOL" u koreografiji Sivije Marchig, u produkciji Kik Melone, u partnerstvu s Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu, u sklopu programa ANTISEZONA 20.

Za najbolje koreografsko ostvarenje - PLES

  • Irma Omerzo za koreografiju  u plesnoj predstavi "Spektakl" u produkciji Studija za suvremeni ples.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja - PLES

Ženska uloga

  • Petra Valentić za ostvarenje u predstavi "Revel Revel" u koreografiji Roser López Espinose u produkciji Zagrebačkog plesnog ansambla u suradnji sa Zagrebačkim kazalištem mladih.

Muška  uloga

  • Matija Ferlin za ostvarenje u predstavi "Sad sam Matthaus" u koreografiji Matije Ferlina, u produkciji Zavoda Emanat i Matije Ferlina te koprodukciji Wiener Festwochena, CND Pantin i Istarskog narodnog kazališta.

 

 

VLASTA KNEZOVIĆ - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA

Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Žiri za dramu dodijelili su ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje glumici gospođi Vlasti Knezović.

"Vlasta Knezović doista uspijeva glumačkom izvedbom "razgrnuti" vodu koja dijeli svijet živih i mrtvih i kroz gustu koprenu rijeke dodirnuti svoje dijete, koje joj na simbolički način poklanja ili vraća pravo na život." (Nataša Govedić, "Novi list");

"Vlasta Knezović sjajno je utjelovila ženu sa škrtog kamenjara." (Martina Kalle, "Vjesnik");

"Vlasta Knezović sjajno je odigrala snažnu buntovnu staricu slomljenu posljednjim gubitkom... čija nepokolebljivost i oporost izravno diraju publiku..." (Lidija Zozoli, "Vijenac");

"Izvrsna Vlasta Knezović kao tipizirana seoska heroina..." (Denis Derk, "Večernji list")...

Spomenuti navodi samo su dio pohvala kojima su publika i kritika unisono popratile igru Vlaste Knezović u predstavi "Nosi nas rijeka", nastaloj po tekstu Elvisa Bošnjaka, u režiji Krešimira Dolenčića. A to je tek posljednja od uloga koje je ova izuzetna glumica odigrala u svom matičnom teatru, Gradskom dramskom kazalištu "Gavella".

Nakon Dubrovačkih ljetnih igara i "Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja", Vlasta Knezović (rođena 28. veljače 1948. u Varaždinu) prvi se put pojavljuje na pozornici kazališta u Frankopanskoj 1971. godine, igrajući Anicu u "Klupku" Pere Budaka, čiju je režiju potpisao Dino Radojević. Stalnom članicom ansambla kazališta "Gavella" postaje 1. rujna 1976. godine. Glumila je u mnogim naslovima ovoga kazališta, iz uloge u ulogu rastući pred gledateljima i dokazujući se kao umjetnica velike energije i talenta. Od von Horváthovih "Priča iz bečke šume" ili pak Čehovljevih "Ujaka Vanje" i "Ivanova", preko O'Caseya, Gorkog, Brešana, Shakespearea, Brechta, Kosora ili Kaštelanove, do Goldonija, Kljakovića ili Krleže, Vlasta Knezović svojim je glumačkim kreacijama obilježila predstave u kojima je igrala.

Osim u kazalištu "Gavella", nastupala je i u mnogim drugim teatrima, kao i na Dubrovačkim ljetnim igrama, a za svoj je rad i nerijetko nagrađivana, od debitantske nagrade na "Sterijinom pozorju", preko nagrada na "Gavellinim večerima", do proglašenja za najbolju glumicu na Festivalu glumca u Vinkovcima ili pak onog za "Najhistrionku", a svakako treba spomenuti i Nagradu udruženja hrvatskih dramskih umjetnika, kao i nagradu "Gavella i Europlakat Faira" za najbolju glumicu u premijernim predstavama sezone 2010./11., dok od filmskih nagrada možemo izdvojiti Posebnu nagradu Festivala igranog filma u Puli. Osim u kazalištu i na filmu, Vlasta je Knezović značajne uloge ostvarila i na televiziji, u dramama i serijama, odakle je ponajprije pamtimo kao Vrtirepku iz "Prosjaka i sinova", Doricu iz "U registraturi" ili Marijetu iz "Velog mista", serija koje su zauvijek upisane u kolektivnu memoriju naših televizijskih gledatelja. 2005. godine, povodom 35. obljetnice umjetničkog rada, o Vlasti Knezović objavljena je i monografija, naslovljena - "Život za scenu". Kao članica glumačkog ansambla teatra u Frankopanskoj, Vlasta Knezović otišla je u mirovinu 31. prosinca 2013. godine.

Vlasta Knezović kroz dojmljiv niz predstava, filmova i dramskih serija, niz uloga, tijekom dugog niza godina tako je postala i ostala izuzetna, posvećena, snažna glumačka osobnost ne samo Gradskog dramskog kazališta "Gavella", već i cjelokupnog hrvatskog glumišta.

 

 

MAJA BEZJAK - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - BALET

Žiri za balet dodijelili su ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje primabalerini gospođi Maji Bezjak.

Maja Bezjak, nekadašnja prvakinja Baleta HNK-a u Zagrebu višestruko je nadarena i kreativna umjetnica, aktivna još i danas. Život je posvetila glazbi, baletu, koreografiji, pisanju, baletnoj pedagogiji, uvijek je društveno angažirana, a bila je i politički aktivna.

 

Rođena je 18. kolovoza 1931. godine u Zagrebu. Gimnaziju i srednju glazbenu školu završila je u Zagrebu, 1949., a zatim je studirala glasovir na Muzičkoj akademiji. Najveći dio njezina života zauzima baletna karijera. Balet je učila kod Mile Jovanovića, a još za ratnih godina  pohađala je baletne satove kod Margarite Froman, u Dječjem carstvu. U Baletu HNK-a angažirana je 1955. godine, od 1959. je solistica i prvakinja Baleta. Među njezinim ulogama posebno se ističu Odetta i Odilia u «Labuđem jezeru» Petra Iljiča Čajkovskog, u koreografiji Rostislava Zaharova 1962. godine, i Prokofjevljeva Pepeljuga. Pleše i Lepu Vidu, Poslijepodne jednog fauna, Rapsodiju na Paganinijevu temu.

 

Godine 1964. odlazi na usavršavanje u Pariz i ondje nastavlja karijeru. Kao solistica nastupa u trupi Janine Charat Ballet international de France, pod vodstvom Janine Charrat i Milorada Miškovića. Surađuje također s Johnom Tarasom i Sergeom Lifarom; pleše u baletima OrfejIzbor Parisa, Suita u bijelom, Poslijepodne jednog fauna. Gostovala je u Italiji, u Baletu Rimske opere, te u Nizozemskoj, Austriji, Grčkoj, Maroku, Tunisu, Belgiji i dr.

 

Godine  1967. vraća se u Zagreb, i djeluje kao slobodna umjetnica, ali ubrzo prekida aktivnu plesačku karijeru u kazalištu. Posvećuje se radu na Televiziji Zagreb, koreografira mnoge balete u tom mediju, pleše u njima, priprema emisije o baletnoj umjetnosti. Na pozornici HNK-a u Zagrebu postavila je 1969. Rapsodiju na Paganinijevu temu na glazbu Sergeja Rahmanjinova, u kojoj je plesala glavnu dionicu te 1971. balet Dia Natka Devčića.

Za televiziju koreografirala je niz baletnih emisija: Tristana i Izoldu Richarda Wagnera, Četiri temperamenta Paula Hindemitha, Pepeljugu Sergeja Prokofjeva itd. Autorica baletnih filmova OrfejMora, Ekstaze, Ljubavne teme, Impresije i maštanja, Točka vrenja.

Usporedo se bavila pedagoškim radom i vodila vlastiti baletni studio. Bavila se baletnom kritikom, pisala polemičke članke i studije o baletnoj i kazališnoj problematici u časopisima SvijetProlog, a od 1975. bila je baletna kritičarka Vjesnika.

Objavila je knjigu autobiografskih zapisa Na vršcima prstiju (2007.) i zbirku kritika, eseja i razgovora Baletna večer da, ali kakva? (2012).

 

Žiri za  DRAMU :

Perica Martinović  - predsjednica

Članovi - Luca Anić, Tamara Džebić Šaljan, Enes Kišević i Ronald Žlabur

Žiri za OPERU, OPERETU I  MJUZIKL:

Jana Haluza - predsjednica

Članovi - Goran Merčep i Laura Vadjon

Žiri za PLES:

Petra Glad Mažar - predsjednica

Članice - Ana Fazekaš i Zrinka Užbinec

A rad svih žirija i produkciju Nagrade hrvatskog glumišta i ove godine je koordinirala gospođa Marija Filipović, tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika.