Nagrada hrvatskog glumištaDosad nagrađeni2008. / 2009.

Sezona 2008. / 2009.

Odluka žirija 24. studenog 2009.

Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI

  1. Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA
    • "Zagrebački pentagram" Damira Karakaša, Nine Mitrović, Igora Rajkija, Filipa Šovagovića i Ivana Vidića u režiji Paola Magellija i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;
  2. Za najbolje redateljsko ostvarenje - DRAMA
    • Paolo Magelli za režiju predstave "Zagrebački pentagram" Damira Karakaša, Nine Mitrović, Igora Rajkija, Filipa Šovagovića i Ivana Vidića u izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;
  3. Za najbolja umjetnička ostvarenja - DRAMA
    • Glavna ženska uloga
      • Judita Franković za ulogu Tonke u predstavi "Judith French" Vlatke Vorkapić u koprodukciji Ars Septime i TNT-a iz Zagreba
    • Glavna muška uloga
      • Vid Balog za ulogu Josefa Švejka u predstavi "Dobri vojak Švejk" Jaroslava Hašeka / Damira Lončara u režiji Damira Lončara i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
    • Sporedna ženska uloga
      • Ksenija Marinković za ulogu Gusmanice i Udovice u predstavi "Don Juan" J. B. P. Molièrea u režiji Paola Magellija i izvedbi Kazališta Ulysses iz Zagreba i za uloge Bake i Andreje u predstavi "Zagrebački pentagram" Damira Karakaša, Nine Mitrović, Igora Rajkija, Filipa Šovagovića i Ivana Vidića u režiji Paola Magellija i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih.
    • Sporedna muška uloga
      • Damir Lončar za ulogu Feldkurata Otta Katza u predstavi "Dobri vojak Švejk" Jaroslava Hašeka / Damira Lončara u režiji Damira Lončara i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
  4. Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - DRAMA
    • Ženska uloga
      • Ivana Soldo za ulogu Clov u predstavi "Završnica" Samuela Becketta u režiji Zlatka Svibena i izvedbi ansambla Osječkog ljeta kulture 2009. i Gradskog kazališta Sisak;
    • Muška uloga
      • Amar Bukvić za ulogu Dine u predstavi "Djeca sa CNN-a" Amira Bukvića u režiji Aide Bukvić i izvedbi Glumačke družine Histrion iz Zagreba;
  5. Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mladež - DRAMA
    • "Ne, prijatelj" Nina d'Introna - Giacoma Ravicchia u režiji Renea Medvešeka i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba;
  6. Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mladež - DRAMA
    • Ženska uloga
      • Marija Kolb za ulogu Pipi u predstavi "Pippi Dugačarapa" Astrid Lindgren / Andreja Rozmana Roze u režiji Zlatka Svibena i izvedbi Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku;
    • Muška uloga
      • Saša Anočić za ulogu Vojnika u predstavi "Ne, prijatelj" Nina d'Introna - Giacoma Ravicchia u režiji Renea Medvešeka i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba;
  7. Za najbolja glumačka ostvarenja u radio drami
    (dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)
    • Marija Kohn za ulogu Kuni u emisiji Furd - Jakša Zlodre "Gospođa Kuni i gospodin Bućko" u režiji Jakše Zlodre;
  8. Najbolja redateljska ostvarenja u TV drami
    (dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)
    • Davor Žmegač za režiju TV serije "Tužni bogataš" - 2. epizoda.
  1. Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju - DRAMA, OPERA ILI BALET
    • SCENOGRAFIJA
      • Ozren Prohić i Marta Crnobrnja u operi "Orfej" Claudija Monteverdija u režiji Ozrena Prohića, pod dirigentskim vodstvom Hervéa Niqueta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
    • KOSTIMOGRAFIJA
      • Doris Kristić u drami "I konje ubijaju, zar ne ?" Horacea McCoyja u režiji Ivice Boban i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
  1. Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA
    • Za najbolju predstavu u cjelini - OPERA
      • "Orfej" Claudija Monteverdija u režiji Ozrena Prohića, pod dirigentskim vodstvom Hervéa Niqueta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu
  2. Za najbolje dirigentsko ostvarenje - OPERA
    • Nikša Bareza za dirigenta:
      opere "Macbeth" Giuseppea Verdija u režiji Ozrena Prohića,
      opere "La Traviata" Giuseppea Verdija u režiji Janusza Kice,
      opere "Sunčanica" Borisa Papandopula u režiji Ozrena Prohića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
      opere "Mirjana" Josipa Mandića u režiji Petra Selema i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb
  3. Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA
    • Ženska uloga
      • Martina Zadro za ulogu Roze u operi "Crux dissimulata" Srećka Bradića u režiji Krešimira Dolenčića u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb i 25. Muzičkog biennala Zagreb.
    • Muška uloga
      • Tomislav Mužek za ulogu Fausta u operi "Faust" Charlesa Gounoda u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split;
  4. Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina - OPERA
    • Ženska ili muška uloga
      • Domagoj Dorotić za ulogu Maxa u operi "Crux dissimulata" Srećka Bradića u režiji Krešimira Dolenčića u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb i 25. Muzičkog biennala Zagreb i za ulogu Fentona u operi "Falstaff" Giuseppea Verdija u režiji Arnauda Bernarda i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb;

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

  1. Za najbolju predstavu u cjelini - BALET
    • "Pepeljuga" S. S. Prokofjeva u koreografiji Dereka Deanea u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
  2. Za najbolje koreografsko stvarenje - BALET
    • Staša Zurovac za koreografiju u plesnoj predstavi "Romeo i Julija" i "Proces" u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci
  3. Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET
    • Ženska uloga
      • Pavla Mikolavčič za ulogu Pepeljuge u baletu "Pepeljuga" i za ulogu Lize u baletu "Vragolasta djevojka" u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
  4. Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET
    • Muška uloga
      • Aydar Valeev za uloge u baletima "San ljetne noći", "Pulcinella", "Carmina burana", "Bajadera" u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu
  5. Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - BALET
    • Ženska ili muška uloga:
      • Petra Vargović za ulogu Pepeljuge u baletu "Pepeljuga" Hrvatskog narodnog kazalšta u Zagrebu

GEORGIJ PARO - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA

Žiri za dramu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dramskom umjetniku - redatelju gospodinu Georgiju Paru.

Ugledni hrvatski redatelj Georgij Paro pripada samom vrhu kazališnih stvaralaca proteklih pedesetak godina. U svojih dosadašnjih preko 160 uprizorenja potvrđuje da je uporni nastavljač Gavelline škole koja kazalište poima kao otjelovljenu riječ. Glumišta koje poštuje slovo i duh drame, a ipak otvara široko polje djelovanja glumcu. Teatra koji se uklanja pomodnim ispraznostima i čuva dostojanstvo scenskog stvaralaštva. Vremenu usprkos.

Georgij Paro je redatelj izvrsnih dramskih predstava koji su obilježile i osnažile novije hrvatsko glumište kao što su primjerice Grassovi Plebejci uvježbavaju ustanak u Teatru &TD., Krležin Aretej na Dubrovačkim ljetnim igrama, Fabrijevo Vježbanje života u riječkom kazalištu, Krležine Zastave u ZeKaeMu i Međimorčeve Zastave, barjaci, stjegovi u osječkom HNK, ali i Strozzijevom nagradom pohvaljena Mozartova opera Čarobna frula.

Brojna uprizorenja ostvario je u uglednim američkim sveučilišnim teatrima (uz druge drame i Držićeva Dunda Maroja). Proteklih godina ostvario je nekoliko vrlo popularnih lutkarskih predstava, pokazujući znatiželju spram tog osobitog glumišta.
Uz to često je uspješno dramatizirao prozna djela za svoja uprizorenja, a objavio je niz teatrologijskih knjiga (Iz prakse, Made in USA, Theatralia disjecta, Razgovor s Miletićem) u kojima promišlja kazališnu umjetnost i vlastiti redateljski rukopis.

Bio je dugogodišnjim kazališnim pedagogom, umirovljeni je redoviti profesor zagrebačke Akademije dramske umjetnosti. Obnašao je i dužnost intendanta Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Dobitnikom je niza uglednih hrvatskih i inozemnih nagrada.

Georgij Paro osoba je posvećena glumištu i zaigrana u njemu, ali i ozbiljni intelektualac zapitan o začudnim svezama kazališnog pričina društvene zbilje.

 

MIŠI MARTINOVIĆU dodjeljuje se nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti, za ulogu Nike u predstavi "Na taraci" Ive Vojnovića u režiji Joška Juvančića i izvedbi dramskog ansambla Dubrovačkih ljetnih igara.

 

NENAD LHOTKA - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - BALET

Žiri za BALET dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje baletnom umjetniku i koreografu gospodinu Nenadu Lhotki.

Prvi Romeo u baletu «Romeo i Julija» Sergeja Prokofjeva na Zapadu, izvan Sovjetskog Saveza, bio je hrvatski baletni umjetnik i koreograf Nenad Lhotka.

Proslavio se s tom ulogom ostvarenom u veličanstvenoj koreografiji Margarete Froman. Njena predstava bila je prva postaja na proboju toga djela u inozemstvo. Na zagrebačkoj premijeri krajem lipnja 1948. godine Nenad Lhotka bio je partner Ani Roje, a kasnije Zlatici Stepan Bašić i Sonji Kastl, s kojima je nastupio na gostovanju Zagrebačke opere u Londonu u siječnju i veljači 1955. Engleska publika nikada prije nije imala prilike vidjeti to djelo.

Sin skladatelja baleta «Đavo u selu» Frana Lhotke bio je prvak zagrebačkog Baleta od 1943. do 1955. Rođen 1922. u Zagrebu, prva saznanja o baletu stekao je preko poznanstva s plesačima i koreografima Pijom i Pinom Mlakar. Dolaskom Ane Roje i Oskara Harmoša u Zagreb 1939., oni postaju njegovi prvi baletni učitelji. Godine 1941. postao je član Baleta u kojem s velikim entuzijazmom brzo napreduje. Prvi uspjeh doživio je 1943., a zatim i 1945. s baletom «Đavo u selu» svojega oca. Ana Roje plesala je Jelu, a on Mirka u koreografiji Oskara Harmoša. Na premijeri 1954. u obnovljenoj izvornoj koreografiji Pije i Pina Mlakara ponovo je u glavnoj ulozi Mirka, također i na već spomenutom londonskom gostovanju.

Od 1949. do 1953. boravio je u Parizu kao solist baletne trupe Jeanine Charrat. Kod nje je proširio plesačko znanje, a usavršavao se i kod čuvenih balerina Ljubov Jegorove i Olge Preobraženske. Zatim se vraća u Zagreb gdje je ponovo prvak Baleta do 1955. Ostvario je niz baletnih kreacija, najviše u klasičnom repertoaru. Ističu se njegove glavne uloge u baletima «Prometejeva stvorenja», «Romeo i Julija», «Labuđe jezero», «Bahčisarajska fontana», «Đavo u selu», «Licitarsko srce» i «Ohridska legenda».

Istakao se i kao koreograf. U Zagrebu je koreografirao Schmittovu «Tragediju Salome», Saint-Saensov «Danse macabre», Prokofjevljevu «Klasičnu simfoniju» i «Lutanja», Bjelinskijeva «Petra Pana». Za svoja umjetnička dostignuća dobio je nekoliko nagrada kao što su Republička nagrada za ulogu Prometeja i Savezna nagrada za ulogu Romea.

S uspjehom je gostovao u brojnim europskim i sjeverno-afričkim zemljama. Svoju karijeru vodećeg baletnog solista u domovini nastavlja u inozemstvu. Godine 1955. odlazi u Winnipeg u Kanadi gdje se stalno nastanjuje. Postao je prvi plesač i ravnatelj Royal Winnipeg Balleta. Krajem pedesetih godina često gostuje u Splitskom Baletu, kao partner Ani Roje u «Đavlu u selu» i «Romeu i Juliji». U Winnipegu je koreografirao «Đavla u selu», a od 1960. vodio je ondje svoju baletnu školu.