Nagrada hrvatskog glumištaDosad nagrađeni2004. / 2005.

Sezona 2004. / 2005.

Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI

  1. Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA
    • "Noć Iguane" Tennesseea Williamsa, u režiji Janusza Kice i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla 51. Splitskog ljeta.
  2. Za najbolje redateljsko ostvarenje - DRAMA
    • Zlatko Sviben za režiju predstave "Cyrano de Bergerac" Edmonda Rostanda u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - DRAMA

  1. Glavna ženska uloga
    • Olga Pakalović za ulogu Roksane u predstavi "Cyrano de Bergerac" Edmonda Rostanda, u režiji Zlatko Svibena i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku ;
  2. Glavna muška uloga
    • Milan Pleština za ulogu Velečasnog Shannona u predstavi "Noć Iguane" Tennesseea Williamsa, u režiji Janusza Kice i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla 51. Splitskog ljeta.
  3. Sporedna ženska uloga
    • Vitomira Lončar za ulogu Ines u predstavi "Život x 3" Jasmine Reza, u režiji Ivice Šimića i izvedbi Kazališta Mala scena iz Zagreba;
  4. Sporedna muška uloga
    • Niko Kovač za ulogu Lovre Kalebića u predstavi "Ljubovnici", u režiji Vanče Kljakovića i izvedbi Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika;

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - DRAMA

  1. Ženska uloga
    • Nataša Janjić za ulogu Sonie u predstavi "Život x 3" Jasmine Reza, u režiji Ivice Šimića i izvedbi Kazališta Mala scena iz Zagreba i ulogu Marije Kraljić u predstavi "Što ćemo sad" Branka Đurića u režiji Aide Bukvić i izvedbi Kulturnog centra Peščenica KNAPP iz Zagreba;
  2. Muška uloga
    • Franjo Dijak za ulogu Alekseja u predstavi " Murlin Murlo" Nikolaja Vladimiroviča Koljade, u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Teatra &TD iz Zagreba;

Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mladež - DRAMA

  • "Palčica" H.C. Andersena, u režiji Roberta Waltla i izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba.

Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mladež - DRAMA

  1. Ženska uloga
    • Nevenka Filipović za ulogu Mokoš u predstavi "Neva Nevičica" Ivane Brlić Mažuranić i Igora Mrduljaša, u režiji Georgija Para i izvedbi Zagrebačkog kazališta lutaka;
  2. Muška uloga
    • Branimir Rakić za ulogu Bogatog starog trgovca u predstavi "Lepeza mladosti" Jasena Boke, u režiji Joška Juvančića i izvedbi Gradskog kazališta lutaka Split.

Za najbolja glumačka ostvarenja u radio drami (dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)

  • Ana Karić za ulogu Europe u emisiji Radio-igra "Europa" Ivane Sajko;

Za najbolja redateljska ostvarenja u TV drami (dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)

  • Antun Vrdoljak za režiju serije "Duga mračna noć".

Godišnja nagrada za izuzetan doprinos kazališnoj umjetnosti dodjeljuje se:

  • Milku Šparembleku za scenski pokret u predstavi "Fric i pjevačica" Tahira Mujčića, Borisa Senkera i Zorana Juranića, u režiji Zlatka Viteza i izvedbi Glumačke družine Histrion iz Zagreba.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA

  1. Za najbolju predstavu u cjelini - OPERA
    • "Luisa Miller" Giuseppea Verdija, u režiji Petra Selema, pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split;
  2. Za najbolje dirigentsko ostvarenje - OPERA
    • Mladen Tarbuk dirigent opere "Tristan i Izolda" Richarda Wagnera, u režiji Jochena Zoernera Erba i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb.
  3. Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA
    • Ženska uloga
      • Ivanka Boljkovac za ulogu Volumnije u operi "Koriolan" Stjepana Šuleka u režiji Zorana Juranića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb;
    • Muška uloga
      • Miljenko Đuran za ulogu Lovre Juranića u operi "Nikola Šubić Zrinjski" u režiji Ivice Krajača i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Osijek i ulogu Miće, Ere u operi "Ero s onoga svijeta" Jakova Gotovca u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb;

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina - OPERA

  1. Ženska ili muška uloga
    • Ante Jerkunica za ulogu Wurma u operi "Luisa Miller" u režiji Petra Selema i izvedbi Hrvatkog narodnog kazališta Split.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

  1. Za najbolju predstavu u cjelini - BALET
    • "Orašar" P.I. Čajkovskog u koreografiji i režiji Waczlawa Orlykowskog u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
  2. Za najbolje koreografsko stvarenje - BALET
    • Dinko Bogdanić za koreografiju i režiju baleta "Tramvaj zvan čežnja" u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
  3. Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET
    • Ženska uloga
      • Ervina Sulejmanova za ulogu Kitri u predstavi "Don Quijote" Valentine Ganibalove u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split.
    • Muška uloga
      • Svebor Sečak za ulogu Hamleta u predstavi "Hamlet" Svebora Sečaka u izvedbi Baletne trupe Croatia iz Zagreba.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - BALET

  1. Ženska ili muška uloga:
    • Edina Pličanić za ulogu Odette/Odilije u predstavi "Labuđe jezero" Dinka Bogdanića u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju - DRAMA, OPERA ILI BALET

  1. Scenografija
    • Drago Turina u dramskoj predstavi "Cyrano de Bergerac" Edmonda Rostanda, u režiji Zlatko Svibena i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.
  2. Kostimografija
    • Goran Lelas u operi "Cosi fan tutte" Wolfganga Amadeusa Mozarta u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka na Riječkim ljetnim noćima;

NEVA ROŠIĆ
Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje

Žiri za dodjelu Nagrada hrvatskog glumišta dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dramskoj umjetnici glumici Nevi Rošić.

Danas Neva Rošić glumi glumice. Irina Arkadina u Čehovljevu Galebu, Glumica u Hamletu. Madeleine Bejart. Sarah Bernhardt. Bergmanova Charlotta. Marija Ružička Strozzi. U kodu glumice ona pronalazi svoj životni kod. Stvara likove koji nisu samo blistave glumačke kreacije nego i scenski ogledi o glumi kao razornoj energiji.

Vlada scenom kao mitsko sveto čudovište. Pa čak na neki način glumi i samo kazalište. To je sjajno proniknuo redatelj Ivica Kunčević kada je u Dundu Maroju njezinu Lauru smjestio na jednom teatrinu i oko njega sve pokrenuo. Muškarci su njome bili omamljeni kao "vječno ženskim", a taj miris, tu žudnju za "ženskim", Kunčević je prevodio u žudnju za kazalištem. Tako je Neva kao Laura postala metafora za teatar. Metaforički princip kasnije je ponavljala.

Na svim pozornicama Neva Rošić stvara svoj imaginarni podij. Na njemu se izdvaja. Izvodi svoje glumačke veleslalome. Izmišlja teatar za sebe. Postavlja se na koturne. Iznajmljuje se Glumici, Prošlosti. Posuđuje im glas. Na primjer glumi kako Bernhardtova glumi Fedru. I pri tom režira Fedru, Sarah i sebe. Zamjenjuje režisere. Sjećate li se njezine grimase zbog neprijateljski raspoloženog sunca koje prijeti Sarahinom licu, licu Divine?

Nije li prema tome u slučaju Neve Rošić riječ o glumačkom manirizmu u najnovijem shvaćanju toga pojma?

Na sceni je sunce obično već zašlo kada se Neva pojavljuje. Sva u svojim suncobranima, perlicama, torbicama. U vezenim svilenim haljinama što su ih tkala stoljeća kazališnih kuća. I ako nikoga u njezinoj blizini nema, ona se ponaša kao da je u pratnji lakaja, kočijaša, čipkarica, ključara, generala, pjesnika. Onaj koji je tamo i stradava, uz nju će biti sretan, za dva sata. Neva dolazi na jednu od svojih glumačkih soareja. Ostaju za njom zatvorene sobe, požutjela pisma i stare škrinje. Jedna uvela orhideja s vizitkartom Miroslava Krleže.

Prvoj Castellici nakon Belinih 40 Castelličinih godina.

Sitan rukopis Marijana Matkovića: Tko može izmjeriti mogućnost vaše iskonske nadarenosti?

Prica, Šoljan, Fabrio: Pišem ulogu za Vas. Na zidu slika Eleonore Duse. Vika Podgorska primila je od Marije Ružičke Strozzi i predala Nevi Rošić. Glumački rituali. Neva sada čuva zagubljenu i imaginarnu nit primadone na sceni Hrvatskog narodnog kazališta, Burgtheatra, Divadla… Čuva jedan mentalitet. Odsjaj zlatnog doba teatra? Okvir što čeka njezin portret? Čuva i istodobno ismijava to što čuva i sebe kako čuva. Jer ona je kraljica koja to nije. Imam neodoljivu potrebu da od sebe pravim karikaturu. A u isto vrijeme Neva poput onih starih majstora kojima se tragovi gube, usamljenički njeguje majstorstvo glumačkog zanata. Ono kod nas izumire kao i svi stari zanati. Nije li to i pokazala u Čehovljevu Galebu?

Tako su glumom glume zaboravljene uskrate i njihove cijene. Ostao je imaginarni vez što povezuje nepovezljivo, nepostojeće. Uporno tkanje sačinjeno od ostataka. Što više bravuroznosti to više zatomljenosti, odricanja. A možda su upravo te bravuroznosti Nevi najbolja prigoda za oživljavanje mrtvih ljubavi. Da bi se prošlost živjela, je li međutim potrebna ljubav ili nepostojanje izbora? U svakom slučaju Neva Rošić okrutno vrti jedno kazališno pamćenje koje i nije ništa drugo doli njezin vlastiti kazališni rulet.

 

PETAR SELEM
Nagrada za svekoliko operno umjetničko djelovanje

Žiri za dodjelu Nagrada hrvatskog glumišta dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje redatelju Petru Selemu.

Na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu upravo protječe 21. sezona jedne operne predstave - "Nabucco" Giuseppea Verdija u režiji Petra Selema. Ni danas joj se, nakon dva puna desetljeća nema što ni dodati a niti oduzeti, ona je i dalje čvrsta, dostojanstvena, pametna, dramski snažna, misaono i likovno lijepa i nadasve - suvremena. Te danas već daleke 1984. godine bila je to prva Selemova režija jednog klasičnog opernog djela. Od tada do danas u njegovom se opernom opusu nanizalo četrdesetak naslova najrazličitijih stilskih odrednica no ostao je osebujan, prepoznatljiv i vrlo dragocjen autorski rukopis redatelja, jednog od rijetkih koji se u hrvatskom glumištu sustavno bavi opernom režijom.

Polaznica Selemove intelektualne znatišelje na glazbenoj sceni uvijek je bila ideja djela iz koje potječu glazba i libretto sa svojim povijesnim ali i mogućim izvanvremenskim porukama. Njegov pristup operi nikada nije dekorativan, niti se utječe dosjetki, dapače duboko je uronjen u slojevitost predloška, poštuje ga i obogaćuje poetikom vlastitosti. Zbog toga su njegove operne režije vječno mlade a odabir naslova nipošto slučajan: uz "Nabucca" to su, među mnogima, "Macbeth", "Faust", "Boris Godunov", "Neron", "Mojsije", "Saloma", Norma", "Carmen", "Modrobradi", "Luisa Miller"…, iz hrvatske literature, uz vječnog "Zrinjskog", on odabire i "Milu Gojsalića", "Porina", "Juditu", "Prazor"…, doista taj luk odabira nipošto nije slučajan, u rasponu od biblijskih do mitskih tema u čijem je središtu uvijek čovjek koji brani vlastitu sudbinu.

Kao operni redatelj čije je režije vidjela i pozdravila publika i kritika i Osla, Praga, Moskve, Salzburga, Puccinijeva festivala u Torre del Lago te mnogih drugih svjetskih središta, Petar Selem u hrvatskom glumištu ostavlja dubok trag intelektualca, esteta, vrsnog poznavatelja ne samo operne literature nego i glazbe same, pjevača, scene, ukratko svih umjetničkih sastavnica koje opernu predstavu čine cjelovitom. Zadužio je hrvatsku operu svojom dugotrajnosti i dosljednjim umjetničkim rukopisom a neki od njegovih opernih projekata ostaju kao estetska i etička uporišta hrvatskog glazbenog kazališta našeg vremena.

Žiri za DRAMU:

  • Joško Juvančić - predsjednik
  • Članovi - Jasmina Božinovska-Živalj, Vlasta Knezović, Zlatko Krilić, Vanja Matujec

Žiri za OPERU:

  • Jagoda Martinčević - predsjednica
  • Članovi - Miljenko Grgić, Maja Stanetti

Žiri za BALET:

  • Dr. Dalibor Paulik - predsjednik
  • Članovi - Mladen Mordej Vučković, Batir Ohundadajev

Sa žirijem je radila tajnica HDDU-a Marija Filipović